Vladimir Solovjov, vodeći komentator ruske državne televizije i jedan od najistaknutijih promotora Kremlja, u najnovijem je nastupu ustvrdio da bi Moskva „trebala ozbiljno razmisliti o vlastitoj sferi utjecaja” te o mogućnosti pokretanja novih tzv. specijalnih vojnih operacija u Armeniji i državama Srednje Azije.
Solovjov je izraz „specijalna vojna operacija” upotrijebio na isti način kao što ga ruske vlasti koriste za rat u Ukrajini, pokrenut u veljači 2022. U emisiji je tvrdio da su Sjedinjene Države svojom politikom u Venezueli navodno „pogazile međunarodno pravo”, pa se zapitao zašto bi se Rusija pridržavala istih normi ako time riskira gubitak presudnih saveznika.
Govoreći o Armeniji, komentator je poručio da bi „gubitak Armenije, ali i destabilizacija Srednje Azije, predstavljali gigantski sigurnosni problem za Moskvu”. Zaključio je da bi, ako je Rusija zbog nacionalne sigurnosti intervenirala u Ukrajini, „iz istih razloga mogla djelovati i drugdje u svojoj sferi utjecaja”.
Reakcija Erevana stigla je brzo. Armensko Ministarstvo vanjskih poslova uručilo je ruskom veleposlaniku prosvjednu notu u kojoj izražava „duboku ogorčenost” zbog Solovjovljevih riječi i poručuje da su takve prijetnje nespojive s tradicionalno prijateljskim odnosima dviju zemalja.
Izjava dolazi u osjetljivom trenutku: Armenija i Azerbajdžan nedavno su, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, potpisali mirovni sporazum. Dokument su 8. kolovoza u Bijeloj kući potpisali azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev i armenski premijer Nikol Pašinjan, u prisustvu američkog predsjednika Donalda Trumpa. Sporazum predviđa i otvaranje tranzitnog koridora nazvanog „Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet”.
Solovjovljevi komentari zato su dodatno podigli tenzije u regiji u kojoj je ruski utjecaj već poljuljan, a diplomatski odnosi Moskve i Erevana sve zategnutiji.