Rođen 1857. u primorskom Voloskom kraj Opatije, Andrija Mohorovičić odrastao je kao sin drvodjelca, a u povijest je ušao kao jedan od najutjecajnijih hrvatskih prirodoslovaca. Njegovo je najpoznatije otkriće iz 1909. godine, kada je proučavajući seizmografske zapise potresa u Pokuplju zaključio da se ispod Zemljine kore nalazi sloj drugačijih fizikalnih svojstava. Granica kore i plašta, danas svjetski poznata kao Mohorovičićev diskontinuitet ili skraćeno Moho, stubokom je promijenila shvaćanja o unutarnjoj građi planeta.
Mohorovičićeva analiza seizmičkih valova pokazala je da Zemlja nije homogena masa, nego slojevita struktura. Njegov rad otvorio je put modernoj strukturnoj geofizici i postao jedno od najcitiranijih otkrića u znanstvenoj literaturi. Osim seizmologije, surađivao je i na razvoju meteorologije te uveo instrumentalnu seizmologiju u Hrvatskoj, dok je kao profesor na Sveučilištu u Zagrebu odgojio generacije istraživača.
Više od stoljeća poslije, Moho se i dalje spominje u svim udžbenicima geofizike, potvrđujući trajnu vrijednost njegovih uvida. Skromni znanstvenik iz Voloskog ostavio je nasljeđe koje je oblikovalo ne samo hrvatsku, nego i svjetsku znanstvenu scenu.