Na današnji dan prije 59 godina preminuo je dr. Mate Ujević (1901.–1967.), enciklopedist, leksikograf i humanist čije se životno djelo i danas smatra temeljem hrvatske znanstvene i kulturne baštine.
Ujević je rođen u Krivodolu, školovao se kod franjevaca u Sinju, maturirao u splitskoj Klasičnoj gimnaziji 1922., a potom studirao književnost, jezik, povijest i umjetnost u Zagrebu i Ljubljani. Doktorirao je 1935. tezom iz povijesti književnosti te predavao u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu.
Rani radovi i angažman • Kao gimnazijalac pokrenuo je časopis „Renesansa”. • Objavio je roman „Mladost Tome Ivića” (1928.) i pregled „Hrvatska književnost” (1932.). • Pionirska studija „Gradišćanski Hrvati” (1933.) donijela je interdisciplinarnu sliku života hrvatske manjine u Austriji, nastalu nakon pješačenja po Gradišću. • U brošuri „Abesinija” (1935.) osudio je militarizam riječima: „svaki rat ponizuje čovječanstvo”.
Vizija „Hrvatske enciklopedije” Godine 1939. pokreće ambiciozni projekt sveobuhvatne nacionalne enciklopedije. Prvi svezak izlazi početkom 1941., a do kraja Drugoga svjetskog rata objavljena su još četiri. Stručnjaci su izdanje uspoređivali s „Encyclopaediom Britannicom”, a projekt je okupio vodeće hrvatske znanstvenike različitih svjetonazora usred ratnih okolnosti.
Ratne godine i humanost Iako je bio imenovan ravnateljem Hrvatskog bibliografskog izdavačkog zavoda, Gestapo ga je već u travnju 1941. pritvorio i stavio pod nadzor. Unatoč tomu, Ujević je riskirao život spašavajući progonjene Židove; za pomoć Manku Behrmannu posmrtno je proglašen Pravednikom među narodima.
Suradnja s Krležom Nakon rata djelovao je kao vladin stručnjak za granice, a 1950. u Varaždinskim Toplicama izmirio se s Miroslavom Krležom. Njihovo partnerstvo u Leksikografskom zavodu osiguralo je kontinuitet hrvatske leksikografije. Krleža ga je opisao kao „klasičan primjer patrijarhalnog tipa koji izumire, a zove se pater familias”.
Američki putopis i prisilno umirovljenje Putopis „Lutanja i susreti po Americi”, objavljen 1964. u časopisu „Kolo”, izazvao je polemike zbog oštrog prikaza Hrvatske bratske zajednice. Nakon što se Matica hrvatska ogradila od teksta, Ujević je 1965. prerano umirovljen.
Naslijeđe Osim enciklopedije, ostavio je čitanku „Plodovi srca i uma”, brojne studije i prijevode te osobni primjer predanosti radu i moralnim načelima. U svom djelovanju uporno je zagovarao „ljubav i rad, a ne mržnju” kao temelj nacionalnog napretka.
Pet i pol desetljeća nakon njegove smrti, vizija dr. Mate Ujevića ostaje podsjetnik da se znanje, humanost i odgovornost mogu ispreplesti u jedinstven doprinos kulturi cijelog naroda.