Biti aktivan, organiziran i uslužan ne čini vas samo ugodnijom osobom – prema novoj studiji objavljenoj u Journal of Psychosomatic Research, te osobine mogu produljiti životni vijek.
Istraživanje je obuhvatilo više od 22 000 odraslih iz četiri dugogodišnje kohortne studije, praćenih od šest do 28 godina. Umjesto da ispitanike svrstavaju u pet širokih „velikih” crta ličnosti (otvorenost, savjesnost, ekstravertiranost, ugodnost i neuroticizam), znanstvenici su analizirali pojedinačne riječi kojima su se sudionici opisivali u standardiziranim upitnicima.
Ključna riječ – „aktivan” Najizraženija poveznica s dugovječnošću bila je samoprocjena „aktivan”. Ispitanici koji su se tako opisali imali su 21 % manju vjerojatnost od smrtnog ishoda tijekom trajanja studije, čak i nakon korekcije za dob, spol i postojeća zdravstvena stanja. Odmah iza slijede deskriptori poput „organiziran”, „marljiv”, „temeljit”, „odgovoran” i „uslužan”.
Pozitivne nijanse nadmašile su velike crte Autor studije, psiholog René Mõttus sa Sveučilišta u Edinburghu, ističe da su ove fine nijanse točnije predviđale rizik smrtnosti od tradicionalnih pet dimenzija ličnosti. „Kada se zbroje, pojedinačne riječi imaju veću prediktivnu moć od širih kategorija kojima pripadaju”, kaže Mõttus.
Suprotni pol – stres, tjeskoba i mrzovolja Ista metoda otkrila je da riječi povezane s neuroticizmom („tjeskoban”, „mrzovoljan”, „lako se uzrujam”) nose povišen rizik ranije smrti. Unatoč tome, autori upozoravaju da rezultati nisu sudbinski: osobine ne određuju ishod, ali ga mogu suptilno usmjeravati.
Zašto su nijanse važne? Suautor Páraic O’Súilleabháin sa Sveučilišta u Limericku objašnjava da bi se kroz ove podatke mogle razviti preciznije procjene zdravstvenih rizika. „Nije dovoljno znati je li netko savjestan; važno je je li marljiv i temeljit. Upravo te fine razlike mogu upućivati na sposobnost pridržavanja terapije, pravilnog planiranja obroka ili redovite tjelesne aktivnosti.”
Ne radi se samo o stilu života Čimbenici poput pušenja, BMI-ja, tjelesne aktivnosti i kroničnih bolesti objašnjavaju tek dio veze između osobnosti i dugovječnosti. Prema autorima, „organiziranost” može olakšati zdrave rutine, ali možda odražava i psihološku otpornost ili kvalitetniju društvenu mrežu.
Moguće implikacije za praksu Psiholog Samuel Henry sa Sveučilišta u Tartuu smatra nalaze „tiho radikalnima”. Predlaže da se kratki upitnici o osobnosti uključe u rutinske medicinske preglede kako bi se rizične skupine identificirale pravodobno: „Osoba koja se ne smatra ‘organiziranom’ vjerojatno će trebati dodatnu podršku u pridržavanju terapijskih uputa; netko tko se ne osjeća ‘aktivnim’ možda će trebati poticaj za kretanje.”
Premda se na genetiku ili socijalne okolnosti ne može uvijek utjecati, sitne svakodnevne navike očito imaju mjerljiv učinak. Pa sljedeći put kad otvorite kalendar ili odgodite šetnju, imajte na umu: male riječi mogu značiti velike godine.