Šibenska bolnica ovih dana obilježava 142. rođendan – povod za prisjećanje na impresivnu povijest, ali i za pogled prema budućim izazovima.
Povijesni temelji
• 15. srpnja 1880. Dalmatinski sabor donio je odluku o gradnji velike bolnice s odjelom za psihijatriju u Šibeniku. • Radovi su započeli 16. kolovoza 1881., a svečano otvorenje uslijedilo je 24. lipnja 1883. • Tadašnja Pokrajinska bolnica Šibenik prostirala se na 48 000 m², imala devet paviljona i radila pod vodstvom dr. Eugena Galvanija. • Od 1883. do 1951. bila je najveća dalmatinska bolnička ustanova prema broju kreveta.
Unatoč čak 16 promjena imena, bolnica je zadržala reputaciju visokokvalitetne skrbi i brižnog odnosa prema pacijentima. Danas pacijenti dolaze i iz okolnih županija, oslanjajući se na stručnost zaposlenika i suvremenu medicinsku opremu.
Snage i izazovi
Trenutačna ravnateljica poručuje da je najveća prednost Šibenika relativno kratko vrijeme čekanja, osobito na dijagnostičke pretrage. Nadalje, bolnica uspješno razvija jednodnevnu kirurgiju i moderne minimalno invazivne zahvate.
Ipak, u usporedbi sa splitskim i zadarskim kliničkim središtima, Šibeniku i dalje nedostaju određene subspecijalizacije te veći onkološki centar. Uprava stoga intenzivno radi na privlačenju mladih liječnika i daljnjem tehnološkom jačanju, uz najavu novih investicija u opremu i proširenje specijalističkih timova.
Nasljeđe koje obvezuje
Duga tradicija zdravstvene skrbi, od prve „ludnice” do današnje digitalno opremljene ustanove, ostaje temeljni identitet šibenskog bolničkog kompleksa. Ravnateljstvo ističe kako je cilj ostati prepoznatljiv po ljudskom pristupu pacijentu, istovremeno pratiti tehnološke trendove te u pojedinim segmentima sustići veće dalmatinske centre.
Ako realizira planirane projekte, bolnica bi uskoro mogla ponovno preuzeti pionirsku ulogu u regionalnom zdravstvu – jednako kako je to činila davne 1883. godine.