Šibenik je 28. kolovoza obilježio 130. rođendan hidroelektrane „Krka”, jednog od pionirskih postrojenja izmjenične struje u svijetu. Te je večeri 1895. godine gradske su se lampe prvi put upalile zahvaljujući Teslinu sustavu višefazne izmjenične električne energije, što je Šibenik dovelo u društvo tehnološki najnaprednijih gradova tog doba.
Grad ispred vremena Hidroelektrana izgrađena na Skradinskom buku, u današnjem Nacionalnom parku Krka, omogućila je razvoj cjelovitog elektroenergetskog sustava: proizvodnju, dalekovod dugu 11 kilometara i gradsku razdjelnicu. Šibenčani su, tako, javnu rasvjetu na struju dobili punih godinu dana prije stanovnika američkog Buffala.
Začetnici vizije Pothvat su predvodili gradonačelnik Ante Šupuk, njegov sin Marko i inženjer Vjekoslav pl. Meichsner. Zajedno su osnovali tvrtku Prva ovlaštena električna centrala u Dalmaciji „Krka”. „Hidroelektrana 'Krka' puštena je u rad 28. kolovoza 1895. i te je večeri ostvaren prvi prijenos izmjenične struje na veću udaljenost u Hrvatskoj”, podsjeća voditeljica Odsjeka za kulturnu baštinu NP-a Krka Nataša Zaninović.
Uspjeh je bio višestruk: godišnji trošak električne rasvjete iznosio je 5 000 forinti – upola manje od najmodernije petrolejske rasvjete – a električna energija ubrzo je pokretala mlinove, uljare, tvornicu tjestenine, kazalište, kavane i prva kućanstva.
Slavna prošlost, krhka sadašnjost HE „Krka” prestala je s radom 1913. nakon dogovora s obližnjom HE „Jaruga”, a vojne vlasti su početkom Prvog svjetskog rata demontirale postrojenja. Danas su vidljivi tek podzemni zidovi, koje je Nacionalni park restaurirao i zaštitio kao dio industrijske baštine.
Stalna izložba u jednoj od vodenica na Skradinskom buku podsjeća posjetitelje na hrabri iskorak Šibenika u električno doba. Maketa arhitekta Darija Crnogaće prikazuje slap i nekadašnju elektranu, dok popratni dokumenti svjedoče o gospodarskom procvatu koji je uslijedio. Zbog iznimne vrijednosti, IEEE je 2013. postrojenje uvrstio na svjetski popis povijesno značajnih tehnoloških inovacija.
„Naše su želje da se na mjestu elektrane jednog dana otvori muzej in situ, no trenutačno publici sve predstavljamo kroz izložbu koja bilježi oduševljenje posjetitelja”, kaže Zaninović.
S obzirom na kombinaciju prirodne ljepote i tehničke ostavštine, Krka ostaje simbol snage vode i ljudske domišljatosti – baš kao i prije 130 godina, kada je dalmatinski grad prvi put zablistao u električnom svjetlu.