Vlada je prošle godine osnovala novo savjetodavno tijelo – Savjet mladih Hrvata izvan Hrvatske – kako bi izravno uključila hrvatsku dijasporu u oblikovanje politika o očuvanju identiteta i poticanju povratka. Uoči prvog sastanka, glasnogovornik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Alen Matanić ističe da je odaziv bio „izrazito velik”.
„Prepoznali smo potrebu da se mladi Hrvati izvan Hrvatske snažnije uključe u kreiranje politika i programa koji se neposredno na njih i odnose”, kaže Matanić, dodajući da su najveći interes pokazale zajednice u Bosni i Hercegovini, državama s hrvatskom nacionalnom manjinom i klasičnoj iseljeničkoj dijaspori.
Proces odabira • Hrvatska veleposlanstva prikupljala su prijedloge najaktivnijih mladih iz udruga, organizacija i institucija dijaspore. • U Savjet je uvršteno 65 članova u dobi od 18 do 30 godina. • Osnovni izazov bio je, navodi Matanić, „osigurati da svaka zajednica predloži mlade koji aktivno djeluju, poznaju potrebe svoje zajednice i mogu vjerodostojno zastupati mlade”.
Primjer iz Južne Amerike Jedna od članica je Dalma Rojas Avila, 28-godišnja Bolivijka hrvatskih korijena čiji je pradjed Jorge Kuljiš Radisić 1902. godine isplovio s Visa. Predstavlja mlade iz Bolivije, Perua i Ekvadora.
„Nosim veliku ljubav prema Hrvatskoj, a također i znatiželju”, kaže Dalma. Kao stručnjakinja za obradu podataka aktivno katalogizira informacije o potomcima Hrvata u regiji: „Skupljamo podatke i obrađujemo informacije o potomcima Hrvata.” Procjenjuje da u Boliviji živi oko 5 000 ljudi hrvatskog podrijetla, premda stvarna brojka može biti veća. Uz redovne sastanke s mladim potomcima, Dalma promiče hrvatski identitet te prenosi informacije o mogućnostima studiranja i rada u domovini.
Način rada • Savjet će se sastajati najmanje jednom godišnje, uživo u Hrvatskoj ili putem digitalnih platformi. • Članovi volontiraju; novčana naknada nije predviđena. • Zadaća im je predlagati mjere, programe i politike namijenjene mladima u dijaspori, pratiti njihovu provedbu i jačati veze s institucijama u Zagrebu.
Prvim sastankom počinje konkretno oblikovanje prijedloga koji bi, prema očekivanjima članova, trebali olakšati očuvanje hrvatskog identiteta, spriječiti asimilaciju i stvoriti poticaje za povratak mladih Hrvata u domovinu.