Više od 75 istaknutih pripadnika ruske političke, vojne i poslovne elite poginulo je pod nerazjašnjenim okolnostima od početka invazije na Ukrajinu u veljači 2022. do srpnja 2025. godine, procjenjuju zapadne agencije i ruski aktivisti. Padovi s prozora, samoubojstva vješanjem, utapanja i iznenadni „srčani udari” postali su gotovo uobičajeni epilog za ljude donedavno bliske Kremlju. Analitičari tvrde da su razlozi složeni, ali i tipični za rusku politiku – borba za moć, kontrolu nad resursima i promptno uklanjanje svake potencijalne prijetnje režimu.
Najnoviji slučaj je smrt bivšeg guvernera Kurske oblasti i donedavnog ministra prometa Romana Starovojta. Tijelo mu je pronađeno u moskovskoj četvrti Odintsovo; službeni mediji navode da se ubio pištoljem koji mu je nekoć poklonio predsjednik Vladimir Putin. Starovojt je smijenjen neposredno prije smrti, nakon što je ukrajinski napad na Kursku oblast 2024. označen kao težak prestižni udarac za Moskvu.
Primjeri „iznenadnih nesreća” protežu se kroz cijeli rat:
- Jevgenij Prigožin, vođa Wagnera, poginuo je u padu zrakoplova dva mjeseca pošto je poveo kratku pobunu protiv Kremlja.
- Predsjednik Lukoila Ravil Maganov navodno je pao s prozora moskovske bolnice.
- Oligarh Pavel Antov i financijska direktorica zapadnog vojnog okruga Marina Jankina također su stradali padom s prozora.
- Samoubojstva vješanjem prijavljena su kod bivšeg direktora Novateka Sergeja Protosenje, menadžera Gazproma Aleksandra Tjuljakova i pukovnika za mobilizaciju Romana Malika.
Ruski mediji slučajeve rijetko istražuju dok službene institucije uglavnom izdaju kratka priopćenja o sućuti, ignorirajući upite stranih novinara. Stručnjaci koji su pobjegli iz Rusije govore, često pod uvjetom anonimnosti, o „atmosferi straha” i učvršćivanju autoritarne kontrole.
Politolog sa Sveučilišta Illinois Jeffrey Winters ističe kako je „bogate ljude u Rusiji gotovo nemoguće ubiti bez odluke države”, podsjećajući da milijarderi raspolažu tjelohraniteljima, privatnim vozačima i vrhunskom medicinom. Ukrajinski predsjednički savjetnik Mihajlo Podoljak tvrdi da „u Rusiji nelojalnost znači smrt”.
Bivša savjetnica Bijele kuće za Rusiju Fiona Hill upozorava da nije svaka smrt nužno dio iste zavjere, ali podsjeća da nedemokratski režim ne djeluje demokratskim metodama. „Rusija se otvrdnula kao protivnik na načine koje vjerojatno nismo u potpunosti predvidjeli”, navodi Hill, spominjući trovanja, atentate i sabotaže kao dio šireg arsenala.
Fenomen koji je BBC nazvao „sindromom iznenadne smrti utjecajnih Rusa” nije počeo s ratom u Ukrajini: i prije 2022. zabilježeno je najmanje 38 misterioznih smrti poslovnih ljudi povezanih s Kremljem, među njima i oligarha Borisa Berezovskog koji je 2013. pronađen obješen u svojem domu blizu Londona.
Iako službena Moskva većinu slučajeva opisuje kao nesretne slučajnosti ili osobne tragedije, sve veći popis mrtvih šalje neumoljivu poruku: svatko tko iskorači iz reda ili postane teret može u Rusiji vrlo brzo nestati – doslovno.
