Zgrada današnjeg Filozofskog fakulteta u Ronjgovi ulici već više od stoljeća dominira pulskom vizurom. Podignuta 1907. kao Provincijski ženski licej na inicijativu tadašnjeg gradonačelnika Lodovica Rizzija, građevina arhitekta Rodolfa Borrija slovi za jedan od najljepših primjera secesije u Istri.
Od latinskih motiva do sveučilišnih hodnika
• pročelje dugih 60 metara krase floralni ornamenti isprepleteni grbovima istarskih gradova, • na bočnim stranama nekada su stajale alegorije „drvo” i „izvor znanja”, • atrij je čuvala deviza „Upoznaj samoga sebe”, a hodnicima su prolazile biste Homera, Platona, Cicerona i Demostena, • dvokatna zgrada imala je ventilacijski sustav „najnovije tehnologije” svojega doba, plinsku rasvjetu i centralno grijanje.
Nakon Prvog svjetskog rata licej je preimenovan u „Regina Elena”, a poslije Drugog svjetskog rata u njoj je djelovala mješovita gimnazija „Goisuè Carducci”. Početkom 21. stoljeća zgrada prelazi u ruke Sveučilišta Jurja Dobrile i postaje dom pulskog Filozofskog fakulteta.
Statika oslonjena na skelama
Balans između raskošne prošlosti i trošne sadašnjosti najvidljiviji je od 2021., kada su ispod balkona i u unutarnjim hodnicima postavljene skele kako bi se spriječilo urušavanje. Rektor Sveučilišta Marinko Škare navodi da je objekt „dobro očuvan, ali zahtijeva temeljitu obnovu pod strogim konzervatorskim nadzorom”. Ukupna površina zgrade i pratećeg parka iznosi 4 717 m².
Što je do sada učinjeno
- izrađen je geodetski nacrt,
- dovršena je konzervatorska podloga,
- gotov je idejni projekt rekonstrukcije,
- Ministarstvo kulture i medija sufinanciralo je 2022. konzervatorski elaborat, a 2024. idejni projekt dr. sc. Emila Jurcana.
Što još nedostaje
• glavni i izvedbeni projekt, • geotehnički istražni radovi, • detaljni radovi ojačanja konstrukcije.
Tek po završetku te dokumentacije moći će se odrediti točna vrijednost rekonstrukcije i pristupiti radovima. Budući da je kompleks trajno upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, svaka intervencija mora proći odobrenje Konzervatorskog odjela u Puli i poštovati sve posebne uvjete zaštite.
Između povijesti i budućnosti
Secesijska palača, nekoć simbol napretka pulskog školstva, danas je naučno-kulturna ikona koja čeka novi životni ciklus. Dok se projektna dokumentacija polako kompletira, studenti, profesori i građani i dalje prolaze hodnicima pod skelama, svjesni da njihova „kuća znanja” krije daleko više od učionica – čuva memoriju grada kojoj je hitno potrebna stručna i financijska potpora.