Većina hrvatskih osnovnih škola i dalje ne doseže nutritivne standarde propisane nacionalnim smjernicama, pokazalo je novo istraživanje koje su predstavili Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i Ured UNICEF-a za Hrvatsku. Tek 20 % škola učenicima svakodnevno poslužuje voće i povrće, dok su zaslađeni sokovi i dalje čest dio jelovnika.
Prosječno se na tanjurima baca oko 15 % pripremljene hrane – najčešće povrće, variva, riba i kukuruzna palenta. Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak upozorio je da je Hrvatska druga u Europi po udjelu djece s prekomjernom tjelesnom težinom te naglasio važnost dosljednog osiguravanja zdravih obroka u školama.
Usporedba podataka iz 2019. i 2023. otkriva umjeren napredak, ali i dalje četvrtina škola traži dodatnu stručnu pomoć u usklađivanju jelovnika. Nutricionistica Ivana Šimić podsjetila je da HZJZ od 2017. educira školske kuhare i pomaže pri izradi jelovnika, no „taj teret ne mogu nositi sami” pa je potrebna šira međusektorska podrška.
Državni program besplatnog školskog obroka, uveden 2023., donio je velike promjene, ali i nove izazove. Dok je većina ustanova poboljšala jelovnike, dio ih je prijavio pad kvalitete zbog nedostatka osoblja, duljeg radnog vremena i ograničene kuhinjske opreme. Trenutačno 37 % škola u potpunosti preuzima jelovnike projekta „Živjeti zdravo”, a dodatnih 51 % primjenjuje ih djelomično.
Regionalne razlike ostaju izrazite: područne škole često nemaju vlastite kuhinje pa ovise o vanjskim dobavljačima. „Djeca u različitim krajevima nemaju iste uvjete prehrane; potrebno je uvesti jasan standard i dodatno ulagati u infrastrukturu kako bi sva djeca imala jednake šanse za zdrav obrok”, poručila je Đurđica Ivković iz UNICEF-a.
Autori istraživanja najavili su nastavak rada na edukaciji kadrova, modernizaciji kuhinja i uspostavi jedinstvenih standarda, kako bi se smanjile nejednakosti i dugoročno smanjila stopa dječje pretilosti.