Jugozapadni dijelovi Berlina danima su bili u potpunom mraku nakon što je u subotu zapaljen most kroz koji prolaze visokonenaponski kabeli. Riječ je o najdužem prekidu opskrbe električnom energijom u Njemačkoj od Drugoga svjetskog rata.
• Bez napajanja je ostalo oko 45 000 kućanstava, gotovo 2 000 poduzeća, četiri bolnice, 74 doma za starije i 20 škola. • Smetnje su paralizirale i dio javnog prijevoza te prometne signalizacije u jugozapadnim četvrtima grada.
Odgovornost je preuzela skupina koja se potpisuje kao Vulkangruppe. U poruci objavljenoj na internet-stranici sklonoj ekstremno lijevim aktivistima naveli su da su željeli „ugasiti struju onima na vlasti” i skrenuti pozornost na, kako tvrde, preveliku njemačku ovisnost o fosilnim gorivima.
Istragu je preuzelo saveznom tužiteljstvo, no istražitelji zasad raspolažu tek otiscima cipela pronađenima u snijegu oko zapaljenog mosta. Procjenjuje se da su napadači do odabira lokacije došli služeći se javno dostupnim kartama infrastrukture.
MEĐUSOBNA SOLIDARNOST I POLITIČKE TRZAVICE Crveni križ i druge humanitarne službe na terenu su dijelili termosice s toplom vodom, deke i energetske pločice. Stanovnici pogođenih četvrti organizirali su improvizirane punktove za punjenje mobitela pomoću agregata.
Senatorica za gospodarstvo i energetiku Franziska Giffey priznala je da je „riječ o ozbiljnom udarcu na kritičnu infrastrukturu” te pozvala na dodatna ulaganja u zaštitu energetskih mreža.
Desno-populistička stranka Alternative für Deutschland nastojala je politički kapitalizirati krizu. Njezin zamjenik glasnogovornika Kay Gottschalk ustvrdio je da je vlada propustila razviti „konzistentan politički i sigurnosni odgovor” na sabotaže, zaključivši: „It’s no longer an abstract warning we face, but a bitter reality.”
POZIV NA JAČANJE CIVILNE ZAŠTITE Stručnjaci za sigurnost upozoravaju da je napad pokazao koliko su energetske i telekomunikacijske mreže ranjive. Humanitarne organizacije traže veća ulaganja u skladišta agregata, zalihe goriva i edukaciju građana za izvanredne situacije.
Među onima koji su se pripremili bila je i stanovnica Zehlendorfa Silke Peters, koja je još na početku rata u Ukrajini kupila ručni radio na navijanje i plinski kuhalo. Prijatelji su je tada zadirkivali, no upravo su joj ti predmeti proteklih dana omogućili pristup informacijama i toplim napicima.
Opskrba električnom energijom postupno je obnovljena, ali berlinski slučaj potaknuo je žustru raspravu o tome kako zaštititi kritičnu infrastrukturu od sve češćih sabotaža – bilo ideološki motiviranih, bilo potaknutih geopolitičkim napetostima.