Hrvatski sabor u četvrtak je jednoglasno podržao konačni tekst Zakona o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima, čiji je cilj ubrzati i pojednostaviti pristup ključnim digitalnim tragovima u istragama.
Prema novom propisu, pravosudna tijela jedne države članice EU-a moći će elektroničke dokaze – poput podataka o pretplatniku, IP adresa, e-pošte ili poruka unutar aplikacija – zatražiti izravno od pružatelja usluga u drugoj članici, bez dosadašnjeg posredovanja njihovih nacionalnih sudova. Središnje tijelo zaduženo za provedbu zakona bit će Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina naglasio je da će brzina u pribavljanju dokaza biti „snažan saveznik u borbi protiv organiziranog i kibernetičkog kriminala”. Oporbeni zastupnici, iako podržavaju zakon, traže dodatne zaštitne mjere.
• Mate Vukušić (SDP) upozorio je da se „svaka razmjena podataka mora evidentirati i nadzirati od strane hrvatskih tijela” kako bi se spriječile zlouporabe.
• Ivica Ledenko (Most) poručio je da borba protiv kriminala ne smije postati „puka automatizirana traka za prekograničnu razmjenu podataka” jer bi to, u nepovoljnim političkim okolnostima, moglo stvoriti infrastrukturu digitalnog nadzora.
Rukavina je uzvratio da i europska uredba i hrvatsko zakonodavstvo sadrže jasne zaštitne mehanizme, dok je Ante Babić (HDZ) dodao da se elektronički dokazi već traže, ali „postupak traje predugo”, pa novi zakon samo skraćuje rokove bez narušavanja ustavnih prava.
Iako su se stavovi oko mogućih rizika podijelili, svi su zastupnici istaknuli da je učinkovita razmjena e-dokaza ključna za hvatanje korak s modernim oblicima kriminala. Zakon stupa na snagu osam dana nakon objave u Narodnim novinama.