Rusija je proteklih tjedana ubrzala zračne napade na Ukrajinu, lansirajući rekordne količine iranskih dronova Shahed, krstarećih i balističkih projektila. Samo jednog dana početkom srpnja prema Ukrajini je poletjelo 728 dronova i 13 projektila, uglavnom prema zapadnom gradu Lucku, gdje se nalazi više ukrajinskih zračnih baza.
Prema ukrajinskim podacima, razmak između velikih udara skraćen je s desetak na tri do pet dana, a posljedice su sve smrtonosnije: u lipnju je poginulo 232 civila, najviše u posljednje tri godine. Ukrajinski protuzračni sustav sve je opterećeniji – udio dronova koji uspijevaju probiti obranu porastao je s oko 5 % u ožujku i travnju na 15–20 % u svibnju i lipnju.
Njemački general Christian Freuding upozorio je da Kremlj planira napad s „2 000 dronova istodobno”. Analitičari vjeruju da bi takav udar otvorio put bržim i razornijim projektilima, jer eksploziv od 50 kg, koliko nosi Shahed, sam po sebi izaziva ograničenu štetu.
Shahed 136, u Rusiji preimenovan u Geran-2, sada se sklapa u najmanje dvije tvornice – u Iževsku i Jelabugi, više od 1 100 kilometara od ukrajinske granice. Stručnjak Jack Watling s londonskog RUSI-ja primjećuje da Moskva traži vlastiti jeftin, masovno proizveden „T-34” ove ratne tehnologije.
Ruske bespilotne letjelice lete ili iznad dometa mobilnih ukrajinskih topničara ili iznimno nisko, često u slojevima s mamcima, a zatim strmoglavo zaranjaju na cilj. Takve taktike dodatno iscrpljuju skupe sustave obrane poput Patriota. Dok predsjednik Volodimir Zelenskij ponovno lobira za dodatne američke baterije, Njemačka je obećala financirati još pet, no raketa PAC-3 košta oko 4 milijuna dolara – preskupo za presretanje svakog Shaheda.
Kijev zato ubrzano razvija jeftinije presretačke dronove. Humanitarac Serhij Sternenko tvrdi da je njegova kampanja „Shahedoriz” u dva tjedna srušila više od stotinu zračnih ciljeva. Zelenskij je početkom srpnja najavio partnerstvo s bivšim izvršnim direktorom Googlea Ericom Schmidtom radi serijske proizvodnje „interceptor dronova”, no detalji su zasad tajni.
Istodobno se obnavlja ukrajinska inicijativa „Sky Shield” kojom bi 120 zapadnih lovaca patroliralo nebom zapadno od Dnjipra. Međutim, prijedlog je naišao na otpor jer bi izravno uveo NATO zrakoplove u mogući sukob s Rusijom.
Sve učestaliji napadi, upozoravaju analitičari, nagovješćuju poveći rizik da Moskva pred zimu ponovno gađa ukrajinsku elektroenergetsku mrežu i komunalnu infrastrukturu. Dok traje potraga za dodatnim sustavima obrane, Kremlj, zaključuje ukrajinska strana, ni u ovoj trećoj ratnoj zimi ne pokazuje namjeru odustati od cilja da natjera Ukrajinu na kapitulaciju.
