Sloboda medija u svijetu nalazi se na „povijesnom dnu“, objavili su Reporteri bez granica (RSF) u najnovijem Indeksu slobode medija.
Više od polovice promatranih država – njih 94 od ukupno 180 – svrstano je u kategorije „teška“ ili „vrlo ozbiljna“ situacija. Kada je ljestvica uvedena 2002., tako je bilo označeno tek 13,7 % zemalja. Istodobno je udio svjetskog stanovništva koje živi u državama ocijenjenima kao „dobre“ pao s nekadašnjih 20 % na manje od 1 %. U toj najvišoj skupini ostalo je samo sedam sjevernoeuropskih država, predvođenih Norveškom.
„U zadnjih 25 godina prosječna ocjena za sve proučavane zemlje nikada nije bila tako niska“, upozorava RSF.
Hrvatska na sredini ljestvice Prema podacima za 2025., Hrvatska se nalazi na 60. mjestu. Iako je daleko od dna, i domaći novinari svakodnevno se suočavaju s ekonomskim, političkim i pravnim pritiscima koje RSF definira kao „višestruke prepreke“.
Pad Sjedinjenih Država i novi rekorderi po pogoršanju Sjedinjene Države spustile su se za sedam pozicija, na 64. mjesto, uklopivši se u skupinu „problematičnih“. RSF ističe „sustavnu praksu“ napada bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na medije, pritvaranje i deportaciju salvadorskog novinara Maria Guevare te oštro rezanje proračuna za međunarodno emitiranje.
Najveće pogoršanje u 2026. zabilježeno je u Nigeru, koji je pao za 37 mjesta na 120. poziciju, što RSF povezuje s napadima naoružanih skupina i vojnih hunta. Salvador je od 2014. potonuo za 105 mjesta (sada 143.), a Gruzija od 2020. za 75 (135.). Mali (121.) i Burkina Faso (110.) potvrđuju trend pada slobode medija u Sahelu.
Ekstremni slučajevi: smaknuća i represija Saudijska Arabija pala je na 176. mjesto nakon što je država u lipnju 2025. pogubila kolumnista Turkija al-Jassera – „jedinstven događaj u svijetu“, navodi RSF. Na samom dnu poretka nalaze se Rusija, Iran, Kina i, na posljednjem mjestu, Eritreja. Suprotno tome, Sirija je skočila za 36 mjesta, zahvaljujući padu režima Bašara al-Asada.
Pravni okviri postaju nova bojišnica Od pet kriterija kojima RSF mjeri slobodu medija najviše se pogoršao upravo onaj o pravnom okruženju. „Zakoni o nacionalnoj sigurnosti, poput onih protiv terorizma ili onih koji štite tajne nacionalne sigurnosti sve češće ograničavaju opseg rada kada je posrijedi novinarstvo. Rusija je prvak u ovom području, ali utjecaj se osjeća i u demokracijama“, kaže urednica RSF-a Anne Bocandé.
Sve češće se koriste i SLAPP tužbe – strateški sudski postupci kojima se moćnici nastoje obračunati s kritičkim novinarstvom. RSF podsjeća na slučaj osnivača guatemalskog El Periodica Joséa Rubéna Zamore, pravomoćno osuđenog nakon otkrivanja političke korupcije, ali isti obrazac bilježi i u pojedinim državama Europske unije.
Unatoč sumornim podacima, Bocandé ističe kako „alati ipak postoje“, podsjećajući na Europski zakon o slobodi medija i novu direktivu protiv SLAPP tužbi, koji bi novinarima trebali pružiti dodatnu zaštitu.
„Napadi na novinare se mijenjaju. Novinare i dalje ubijaju, novinare i dalje zatvaraju, ali pritisci su sada i ekonomski i politički i pravni“, zaključuje Bocandé.
