RIJEKA – Dok učenici broje dane do početka nastave, ravnatelji osnovnih i srednjih škola u Primorsko-goranskoj županiji vode pravu utrku za nastavnički kadar. Zbornice zjape prazne osobito za prirodoslovne predmete, a međusobno „preotimanje” učitelja postalo je uobičajena praksa.
„Kadrova uvijek treba, a sada je doba kada je to posebno izraženo. Uoči početka i na početku školske godine profesori doslovce mogu birati gdje će raditi. Ovo je sezona prelazaka, baš kao u nogometnom klubu”, kaže Jane Sclaunich, ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije, ističući kako joj nedostaju fizika, matematika i strani jezici. Natječajni postupci, dodaje, traju i po mjesec dana jer se kandidature često zagube u pošti.
Zaposlenike se povlači i iz drugih gradova. „Mi smo nastavnicu kemije dobili iz Dugog Rata i to u vrijeme kada je nastavnika tog predmeta bilo nemoguće naći u Primorsko-goranskoj županiji”, navodi Mladen Stojić iz Srednje škole za elektrotehniku i računalstvo, koji sada traži profesora informatike.
Prva sušačka hrvatska gimnazija u potrazi je za geografijom i dodatnim satima prirodoslovlja. „Nismo u prevelikoj gužvi po pitanju manjka nastavnika, ali potrebe imamo”, kaže ravnateljica Dina Linić Učur.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na burzi rada u županiji trenutačno je 190 kandidata spremnih raditi u školama – no među njima nema ni jednog profesora fizike, kemije, biologije, matematike, geografije ili glazbenog. Zavod je te struke proglasio deficitarnima i preporučio povećanje upisnih kvota na fakultetima, zajedno s kineziologijom i hrvatskim jezikom.
U srednjim strukovnim školama situaciju otežava odljev u industriju. „Taj profil kadra seli se tamo gdje im je bolje, a to su radna mjesta u gospodarstvu i to je nešto s čim smo suočeni već desetak godina”, ističe Radenko Bradić iz Prirodoslovne i grafičke škole.
Osnovne škole također osjećaju pritisak. „Sreća je da smo mi ove godine kompletirani, ali da smo u potrebi, bila bismo zaista u velikom problemu”, priznaje Ana Anić Opašić iz OŠ Eugen Kumičić, napominjući da je postalo teško pronaći i tajničko ili računovodstveno osoblje.
U OŠ Fran Franković situaciju opisuju dramatično. „Katastrofa. Nama su otišle nastavnice iz matematike i engleskog jezika. Matematičara nema na izbor i to je jedan od većih problema”, kaže ravnatelj Vedran Kosovac, uvjeren da će se kriza dodatno produbljivati.
Statistika to potvrđuje: prosječna dob nastavnika u Hrvatskoj je 45 godina, a interes mladih za nastavničke fakultete slabi, što pokazuje i sve veći broj nepopunjenih upisnih mjesta. Dok sustav traži dugoročna rješenja, škole se snalaze kako znaju – odgođeni satovi, nestručne zamjene i stalni transferi postali su novo, nepoželjno, ali sve češće pravilo.