Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održan je znanstveni skup pod dugim, ali znakovitim nazivom „Utjecaj Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na hrvatski pravni poredak – Osjetljive skupine i ranjivi pojedinci u ‘raljama’ globalnih promjena: Je li horizont (pre)daleko?”.
Skup je okupio domaće i inozemne stručnjake za konvencijsko pravo koji su analizirali kako Europska konvencija o ljudskim pravima oblikuje hrvatsko zakonodavstvo i sudsku praksu te koliko učinkovito štiti najugroženije slojeve društva.
Voditeljica projekta, izv. prof. dr. Sanja Grbić, naglasila je da su u središtu rasprave bile „ranžljive skupine”, a čitav događaj dio je projekta „Postojeća antropogena zaštita konvencijskih prava kao chilling effect”. Projekt se financira sredstvima Europske unije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026., uz potporu Programskog financiranja Sveučilišta u Rijeci.
Dekan Pravnog fakulteta prof. dr. Dario Đerđa istaknuo je dvije ključne teme: potrebu stalne analize hrvatskog pravnog sustava kako bi se uočile njegove manjkavosti te konkretan utjecaj Konvencije na domaće pravo. „Potpisnice su 46 država, a dokument štiti prava koja se tiču života, zdravlja, imovine i sigurnosti stotina milijuna ljudi”, podsjetio je Đerđa.
V. d. rektora Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Davor Vašiček dodao je da Pravni fakultet trenutačno sudjeluje u 13 institucionalnih istraživačkih projekata ukupne vrijednosti veće od 620 tisuća eura. Prema riječima predsjednika Ustavnog suda prof. dr. Frane Staničića, Konvencija predstavlja „minimum standarda u zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda”, pa njezino dosljedno provođenje ostaje ključno mjerilo demokratske zrelosti države.
Sudionici su zaključili da unatoč snažnom normativnom okviru, stvarni izazov ostaje primjena konvencijskih standarda u praksi, osobito kada je riječ o zaštiti djece, osoba s invaliditetom i drugih ranjivih skupina suočenih s turbulentnim globalnim promjenama.