Rijeka — Najavljeno poskupljenje odvoza otpada od čak 70 % tek je vrh golemog financijskog problema u riječkom sustavu gospodarenja otpadom. Komunalno poduzeće Čistoća godinu bi, prema internim procjenama, moglo zaključiti s gubitkom od oko četiri milijuna eura, a gradonačelnica Iva Rinčić odlučila je rupu pokriti drastičnim rastom računa za građane. Na novinarski upit o alternativama – prije svega o ponovnom pokretanju projekta energane na Marišćini – iz Grada odgovor nije stigao ni nakon više od tjedan dana.
Otkad je prije četiri godine, pod pritiskom građanskih prosvjeda, odustala od gradnje energane, Rijeka gorivo iz otpada (RDF) svakodnevno šalje u inozemstvo. Prema podacima operatera Ekoplus, samo lani je u Centru za gospodarenje otpadom Marišćina zaprimljeno 84 863 tone miješanog otpada; do kraja rujna ove godine još 73 872 tone. Od toga je proizvedeno oko 15 000 tona RDF-a koji potom cestom odlazi u slovensku cementaru Salonit Anhovo. Trošak: 199 eura po toni.
Istodobno, cijena obrade samog otpada na Marišćini, koju plaćaju sva komunalna društva u županiji, iznosi 114,94 eura po toni zahvaljujući subvenciji Fonda za zaštitu okoliša; bez nje bi bila 132,72 eura. Čistoća je lani platila 5,25 milijuna eura za predanih 45 683 tone otpada, a u prvih devet mjeseci 2025. još 3,92 milijuna eura za 34 088 tona. Ukupni trošak zbrinjavanja 2024. popeo se na 8,23 milijuna eura, što čini više od 30 % svih rashoda tvrtke.
Direktor Ekoplusa Kristian Gašparini uvjeren je da bi lokalna energana promijenila računicu: „Energetska oporaba goriva iz otpada bi svakako pridonijela financijskoj stabilnosti Centra, jer je cijena oporabe u energani znatno niža od one u cementarama.” Upozorava, međutim, da bi postrojenje moralo raspolagati kapacitetom od barem 90 000 tona godišnje kako bi bilo isplativo, pa zagovara regionalni pristup. Kao dodatnu korist navodi proizvodnju električne i toplinske energije, kojom bi se moglo grijati istočni dio grada i potencijalno riječki KBC.
I iz Čistoće stiže jasan signal: struka podržava izgradnju energane. No bez političke volje i nove lokacije Rijeka nastavlja plaćati dvostruko — prvo Ekoplusu za obradu, zatim Slovencima za spaljivanje. Račun na kraju, uz najavljeno poskupljenje, dolazi na kućne adrese građana.