Sve izraženiji jaz između školskih ocjena i rezultata državne mature ponovno je pokrenuo pitanje vrijedi li sustav ocjenjivanja u srednjoj školi onoliko koliko se vjeruje.
Prema najnovijim podacima, čak 1 790 maturanata koji su prošle školske godine iz određenog predmeta imali zaključnu peticu na kraju razreda, na ispitu državne mature iz istoga predmeta – ili su pali, ili su se jedva provukli s dvojkom. Riječ je o najvećem zabilježenom broju dosad i jasnom znaku da se raskorak produbljuje.
Rezultati su odmah potaknuli lavinu reakcija u školama i izvan njih. Dok jedni nastavnici upozoravaju da su pritisci na snižavanje kriterija u razredu sve veći, drugi tvrde da je glavni problem u preopširnim ispitnim katalogima mature koji ne prate redovni program.
Roditelji, pak, ističu da se djeci šalje zbunjujuća poruka: „u školi si odličan, a na ispitu ispada da ništa ne znaš”. Mnogi maturanti dijele taj osjećaj, navodeći da se na nastavi više naglašava prolaznost nego razumijevanje, pa se za maturu moraju pripremati izvan škole.
Sustav ocjenjivanja u srednjim školama tako se našao pod povećalom. Pojedini stručnjaci predlažu uvođenje objektivnijih provjera tijekom školovanja ili veću usklađenost nastavnih planova s maturalnim ispitima. Dok se reformske ideje tek stidljivo spominju, brojke jasno ukazuju na to da će tema – ima li ocjenjivanje u sadašnjem obliku ikakvoga smisla – biti sve glasnije postavljana.