U srijedu su stanovnici hercegovačkog mjesta Ravno obilježili 34. godišnjicu prvog ratnog zločina počinjenog nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini. U napadu tadašnje Jugoslavenske narodne armije, rezervista te srpsko-crnogorskih dragovoljaca 1991. godine ubijena su 24 hrvatska civila – šest mjeseci prije službenog početka rata u BiH.
Na brdu Oblat načelnik općine Andrija Šimunović položio je vijence i zapalio svijeće ispred središnjeg križa, a počast je odana i ispred groba prve žrtve Nikole Brajića, vozača hitne pomoći. U Župnoj crkvi na Trebinji služena je misa zadušnica za poginule branitelje i stradale civile.
Šimunović je naglasio da su sve žrtve bili civili te izdvojio „posebno okrutnu“ likvidaciju osam starijih mještana u Kijevom Dolu. Još 18 civila odvedeno je u zarobljeništvo, a za zločin – kako podsjeća načelnik – nitko nikada nije odgovarao.
Izostanak reakcije tadašnjeg državnog vrha predvođenog Alijom Izetbegovićem potaknuo je hrvatske dužnosnike na samoorganiziranje: formirana je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, a uskoro i vojna struktura Hrvatsko vijeće obrane. Napad na Ravno bio je dio šire strategije JNA usmjerene prema Dubrovniku.
Mjesto je oslobođeno u svibnju 1992. zajedničkom akcijom Hrvatske vojske i HVO-a. Daytonskim mirovnim sporazumom dotadašnja mjesna zajednica Trebinja dobila je status općine, prostorno najduže u BiH – proteže se od Neuma do granice s Dubrovnikom, učvršćujući hrvatsko zaleđe prema Republici Srpskoj.