U saborskoj raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o ravnopravnosti spolova zastupnica SDP-a Sanja Radolović upozorila je da se ravnopravnost u Hrvatskoj i dalje svodi na „lijepe riječi na papiru”, dok su konkretni pokazatelji daleko od jednakosti.
Prema podacima koje je iznijela, žene čine više od 51 % stanovništva, ali su:
- zastupljene s tek 33 % u Hrvatskom saboru,
- prisutne u upravama velikih tvrtki s manje od 20 %,
- plaćene 11 do 17 % manje za isti posao, dok se razlika u financijskom sektoru penje i do 18 %.
Uz to, žene tjedno odrade oko 20 sati više neplaćenog kućanskog i skrbničkog rada od muškaraca, što se kumulativno pretvara u približno 150 sati mjesečno – vrijednost koju Radolović procjenjuje na oko 1.800 eura. „Kad saberemo sve sate, vidimo da su žene cijeli život radile više, a zarađivale manje”, naglasila je.
Zastupnica je podsjetila da države koje ulažu u ravnopravnost spolova postižu višu zaposlenost, veći BDP i niže stope siromaštva. „Ravnopravnost nije ni muško ni žensko pitanje. To je pitanje ekonomskog razvoja, pravednosti i zdravog društva”, poručila je.
Kako bi se nejednakosti počele sustavno smanjivati, Radolović je zatražila pet hitnih mjera:
- Učinkovite sankcije za javna tijela i poslodavce koji krše odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova.
- Obvezu transparentnog izvještavanja o razlikama u plaćama između žena i muškaraca.
- Formalno prepoznavanje i vrednovanje neplaćenog rada – brige o djeci, starijima i kućanskih poslova – kao stvarnog ekonomskog doprinosa.
- Jačanje institucija nadzora, poput Ureda za ravnopravnost spolova i Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
- Povezivanje rodne politike s obrazovnim, socijalnim i radnim mjerama, uključujući bolju dostupnost jaslica i vrtića te širenje fleksibilnih oblika rada.
Zaključujući izlaganje, Radolović je poručila da „ravnopravnost nije privilegija – to je preduvjet slobode” te pozvala zastupnike da izmjene zakona pretvore u konkretne rezultate vidljive u plaćama, mirovinama i svakodnevnom životu građanki.