Vlada australske savezne države Queensland potajno je povukla odluku kojom je od srpnja 2026. trebala biti ukinuta mogućnost odstrjela šišmiša (flying fox) radi zaštite voćnjaka. Time će poljoprivrednici i nakon tog roka moći tražiti tzv. dozvole za ubijanje, premda ih znanstvenici i zaštitari divljine smatraju neučinkovitima i okrutnima.
• Dozvolom se godišnje može odstrijeliti najviše 1 630 jedinki: 700 crnih, 800 malocrvenih te 130 sivoglavih šišmiša, koji je na nacionalnoj listi ugroženih vrsta. • Program postoji deset godina, a prema službenim podacima dosad je ubijeno više od 20 000 šišmiša. • Troipolgodišnja faza postupnog ukidanja pucanja, najavljena 2023., sada je opozvana bez prethodnog savjetovanja s udrugama za zaštitu prirode.
„Riječ je o barbarstvu; mnoge životinje umiru sporo, a ženke koje nose mlade doslovno su ‘okrutno razbijene mecima’”, poručio je Lawrence Pope iz udruge Friends of Bats & Bushcare. Podsjetio je da se vrstu teško razlikuje u noći pa u vatru mogu dospjeti i kritično ugroženi spektakularni šišmiši.
Ministarstvo okoliša, turizma, znanosti i inovacija priopćilo je da će dozvole za „lethal take” ostati dostupne „kada su iscrpljene ili nedostupne sve druge metode”. Zahtjev može podnijeti svaki proizvođač koji je od rujna 2012. već imao dozvolu i pritom dokazao da je isprobao barem dvije nenasilne metode.
Zagovornici zaštite šišmiša uvjereni su da su alternative učinkovitije. Australsko udruženje za proučavanje šišmiša u svojoj je izjavi ustvrdilo da pucanje „ne smanjuje štetu na nasadima” te da je „vjerojatnost čistog, trenutačnog usmrćivanja niska, dok većina pogođenih životinja polako ugiba”. Dodatni problem je što se dozrijevanje voća preklapa s razdobljem razmnožavanja, pa su metama najčešće skotne ili dojeće ženke.
Jenny Mclean iz bolnice Tolga Bat na Atherton Tablelandsu podsjeća da su proizvođači imali tri godine da postave zaštitne mreže: „Ako ne mogu platiti mreže, možda ne bi trebali uzgajati voće.” Slično poručuje i edukatorica Rebecca Appleton iz udruge Bat Conservation and Rescue Queensland: „Bolje je ulagati u mreže nego nastaviti s pucanjem. Dobro je i za farmere i za šišmiše – svi dobivaju.”
Industrijske udruge zasad se nisu očitovale o očuvanju starih kvota ni o mogućoj financijskoj pomoći za zaštitne mreže.