Ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristio je nastup na Ekonomskom forumu u Vladivostoku kako bi Zapadu poslao novo, izravno upozorenje: svaki strani vojnik koji bi se pojavio u Ukrajini, pa i u sklopu mirovnih snaga, postao bi „legitimna meta za uništenje”.
Čim je izgovorio te riječi, dvoranom ispunjenom ruskim dužnosnicima i poslovnim liderima prolomio se gromoglasan pljesak, čime je publika otvoreno pozdravila ideju obračuna sa zapadnim vojnicima. Prijetnja je stigla samo dan nakon što je takozvana Koalicija voljnih – skupina država-saveznica Kijeva – najavila spremnost slati mirovnjake u Ukrajinu kada jednom bude potpisan mirovni sporazum.
Putin je dodatno zaoštrio ton ponudom da se sastane s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, ali isključivo „u gradu heroju – Moskvi”. Izvan Rusije taj je prijedlog promptno ocijenjen neozbiljnim i neprihvatljivim, uz tumačenje da Kremlj zapravo poručuje: mir je moguć samo pod ruskim uvjetima.
Samopouzdanje koje je ruski čelnik demonstrirao oslanja se na nekoliko elemenata:
- Uvjerenje da ruske postrojbe trenutačno drže inicijativu na bojištu.
- Nedavni diplomatski prizori prijateljskih susreta s čelnicima Kine, Indije i Sjeverne Koreje, koji Moskvi služe kao dokaz da nije međunarodno izolirana.
- Američki faktor – poziv predsjednika Donalda Trumpa na summit na Aljasci u Kremlju se tumači kao znak da su zapadni pokušaji izolacije Rusije propali. Iako je Washington prethodno prijetio novim sankcijama, one zasad nisu uvedene, što u Moskvi dodatno hrani osjećaj da Zapad popušta.
Istodobno, razlike u viđenju puta prema miru sve su očitije. Kijev i europski partneri traže prekid vatre uz sigurnosna jamstva koja bi spriječila buduću invaziju, dok Putin pod „svjetlom na kraju tunela” vidi scenarij ruske pobjede i stvaranje novog globalnog poretka naklonjenog Moskvi. Dokle god te dvije vizije vode u različitim smjerovima, čini se da je dogovor o stvarnom primirju – daleko na horizontu.
