Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je u petak da će „bilo kakve trupe” koje bi se tijekom rata pojavile u Ukrajini postati „legitimne mete za uništenje”. Govoreći na ekonomskom forumu u Vladivostoku, kamo je stigao poslije četverodnevnog posjeta Kini, Putin je naglasio da za prisutnost stranih vojski „nema nikakvog smisla” ako se postigne dogovor koji bi osigurao dugotrajan mir.
Putinove riječi dolaze u trenutku kada se na Zapadu raspravlja o mogućim sigurnosnim jamstvima Kijevu. Ti se razgovori vrte oko ideje da Ukrajina eventualno prihvati privremenu, de facto predaju dijela okupiranih teritorija u zamjenu za čvrste međunarodne garancije – uz naglasak da bi gubitak bio privremen, a status tih područja tek trebao biti konačno riješen.
Istodobno, Kremlj pojačava retoriku o takozvanoj „Novorusiji” – pojmu koji obuhvaća jugoistok Ukrajine i ključne crnomorske luke. Ruski mediji i visoki dužnosnici sve češće sugeriraju da bi to područje moglo postati sljedeći strateški cilj Moskve, čime bi se Kijev odsjekao od glavnih izlaza na more.
Analitičari uoči Putinova istupa primjećuju da ruski predsjednik djeluje sve samouvjerenije. Nakon višemjesečne pat-pozicije na bojišnici i signaliziranih pukotina u zapadnoj potpori Ukrajini, Kremlj nastoji pokazati da ima vremena i resursa za dugotrajni sukob. Posebno rezonira Putinova poruka kako bi „svaki strani vojnik” na ukrajinskom tlu bio dovoljan povod za eskalaciju – upozorenje čiji je cilj odvratiti NATO članice od ideje izravne vojne intervencije.
Dok Kijev traži više oružja i dugoročne sporazume o obrani, a europske prijestolnice raspravljaju o modelima garancija, ruski čelnik jasno stavlja do znanja da će Moskva svaku novu inicijativu Zapada tumačiti kao prijetnju i odgovoriti silom.
Za sada se zapadne vlade drže dogovora da u Ukrajinu ne šalju borbene postrojbe, no Putinov nastup pokazuje da Kremlj želi zadržati pritisak – i podići uloge – dok diplomatske opcije ostaju ograničene.
