Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Zrinka Ujević, ističe da treba nastaviti pojačavati pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina dok ne bude spreman na mir. „Potrebno je povećati pritisak na ruskog predsjednika Putina sve dok on ne bude spreman za mir“, naglašava Ujević, podsjećajući kako su prihodi Rusije od nafte i plina već smanjeni gotovo 80 % u odnosu na predratno razdoblje, dok deficit i inflacija rapidno rastu. Unatoč već 17. paketu sankcija EU-a, Ujević poručuje da su članice spremne učiniti i više kako bi Putina dovele za pregovarački stol.
Nova runda sankcija odnosi se i na 149 tankera iz ruske „flote u sjeni“ i 60 tvrtki, ali Ujević priznaje da Rusija ne pokazuje zabrinutost. Ipak, najveći udarac, po njezinim riječima, jest europski zaokret od ruskih energenata. Prije rata, EU je 45 % plina i 27 % nafte dobivala iz Rusije, a danas je ovisnost drastično smanjena. Komentirajući ruske izjave o padu europske konkurentnosti zbog uvoza skupljih energenata, Ujević objašnjava kako EU mora vlastiti rast temeljiti na inovacijama i obnovljivim izvorima, čime se jača strateška autonomija.
Podjele ipak postoje – Mađarska i Slovačka i dalje koriste ruski plin. „No svi imamo zajednički strateški cilj“, tvrdi Ujević, naglašavajući važnost samodostatnosti Unije.
Ovogodišnji Dan Europe bio je posebno svečan zbog 75. obljetnice Schumanove deklaracije. Ujević ističe iznimno povjerenje u EU: 74 % građana EU-a podržava Uniju, a u Hrvatskoj čak 84 %. Eurobarometar pokazuje da, unatoč krizama, povjerenje raste jer se građani osjećaju sigurnije.
Dok je Europa slavila jedinstvo, na Crvenom trgu u Moskvi održana je velika vojna parada kojoj su, uz upozorenja EU-a, prisustvovali srpski predsjednik Aleksandar Vučić i slovački premijer. Ujević taj čin naziva dijelom ruske propagande i podsjeća da „za Srbiju nema prečaca“ te da mora poštovati europske vrijednosti i poglavlja pregovora ako želi napredak prema članstvu.
Na pitanje o mogućim sankcijama Vučiću, Ujević odgovara da je „taj posjet primljen na znanje“, te da će biti evaluiran u pregovorima. Za razliku od Srbije, za slovačkog premijera ne daje komentar – ipak se radi o državi članici.
Premijeri Njemačke, Velike Britanije, Poljske i Francuske, kao „koalicija voljnih“, simbolično su podržali Ukrajinu u Kijevu. Ujević odbacuje tezu o podjeli na članice prvog i drugog reda, ističući jedinstvo kada je u pitanju potpora Ukrajini.
EU je nedavno najavila ulaganje od 800 milijardi eura u obrambenu industriju. Riječ je o jačanju strateške autonomije uz dopuštenje državama članicama da privremeno povećaju proračunski deficit radi obrane. Cilj je, po Ujević, osigurati sigurnost Europe bez prevelikog oslanjanja na druge, posebice nakon poruka iz SAD-a.
Na pitanje može li EU nadomjestiti američku potporu Ukrajini, Ujević naglašava da je europska pomoć već sad najopsežnija i da „samo EU može ponuditi Ukrajini članstvo, što je za građane te zemlje iznimno vrijedno“.
Europska komisija, kaže, pomno prati situaciju u Srbiji, posebno zahtjeve studenata koji su u Bruxelles stigli trčeći 2 000 kilometara kako bi upozorili na stanje demokracije i ljudskih prava. Komisija poručuje: put zemlje prema članstvu podrazumijeva izgradnju demokratskih institucija, vladavinu prava i transparentnost. „Mjere i reforme koje se traže izuzetno su važne i moraju se provesti“, zaključuje Ujević.
