Toplo i suho vrijeme koje se proteglo duboko u listopad izmamilo je poskoke iz skloništa, a lovci i liječnici iz Splitsko-dalmatinske županije bilježe neuobičajeno veliki broj susreta s najotrovnijom hrvatskom zmijom.
„Čim smo ušli u nisko raslinje, u stotinjak metara vidjeli smo čak devet poskoka, a jedan je visio s visoke grane”, opisao je iskusni lovac Ivica Buljubašić nedavni izlazak skupine lovaca u lovištu Osoje kod Rakinih kuća. Nakon kratkog vijećanja, lov je prekinut: „Bolje je maknuti se nego riskirati da netko od nas ili pasa strada.”
Buljubašić upozorava kako su poskoci trenutačno „vrlo opasni, puni otrova”. U kasno ljeto i ranu jesen ženke rađaju mlade, a zmije tada intenzivno love ptice i sitne sisavce kako bi se pripremile za zimu. Budući da je na granama toplije i bliže ptičjim gnijezdima, poskoci se sve češće penju u krošnje, zbog čega izletnici moraju paziti i gdje staju i što im je iznad glave.
Medicinska slika
Prema podacima Klinike za infektologiju KBC-a Split, od početka godine zabilježeno je sedam ugriza poskoka. Specijalist infektolog prof. dr. sc. Boris Lukšić navodi da su u dva slučaja razvijene teže kliničke slike – kod muškarca iz Aržana i kod ukrajinske turistkinje na Hvaru – dok su ostali pacijenti prošli s blagim ili srednje teškim simptomima.
U posljednjih pet i pol godina na području županije evidentirano je tridesetak ugriza poskoka ili riđovki, a u cijeloj Hrvatskoj u zadnjih 15 godina zabilježena su tri smrtna ishoda. Zadnja žrtva u Splitsko-dalmatinskoj županiji preminula je prije 18 godina.
Rizične skupine i sezona
Dr. Lukšić ističe da najčešće stradaju seoski radnici, planinari, lovci i turisti, pri čemu su djeca i stariji pacijenti s kroničnim bolestima najugroženiji. Ugrizi su najčešći u svibnju i tijekom ljetnih mjeseci, no mogu se dogoditi već u veljači pa sve do studenoga.
U KBC-u Split, kazala je predstojnica Klinike za infektivne bolesti doc. dr. sc. Mirela Pavičić Ivelja, zalihe antiviperinog seruma su dovoljne.
Prva pomoć
- Umiriti ugrizenu osobu i, ako je moguće, dezinficirati mjesto uboda.
- Imobilizirati zahvaćeni ekstremitet.
- Transportirati do bolnice – idealno na nosilima; ako to nije moguće, hodati uz česte stanke.
- U zdravstvenoj ustanovi slijede laboratorijske analize, EKG i stalni nadzor.
Antiviperini serum daje se kod srednje teške i teške kliničke slike, uglavnom intramuskularno; intravenska primjena rezervirana je za najteže slučajeve. U bolnici pacijenti s blagim simptomima borave jedan do dva dana, a oni s teškom slikom i do deset dana.
Savjeti za izletnike
• Nositi visoku, čvrstu obuću i dugačke hlače.
• Pri kretanju kroz šikaru ili kamenjar najprije pogledati gdje stajete, ali i provjeriti grane iznad glave.
• Ne dirati zmiju, čak ni mrtvu, kako biste izbjegli refleksni ugriz.
• Ako vodite pse, držite ih na povodcu – imunološki su osjetljiviji na otrov.
„Pazite, po sto puta pazite”, poručuje lovac Buljubašić. Sezona zimskog mirovanja tek počinje, a do tada se savjetuje dodatni oprez svima koji planiraju boraviti u dalmatinskoj divljini.