Pomoćnici u nastavi ponovno su se obratili Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih tražeći dvije hitne promjene: povećanje minimalne satnice sa sadašnjih 7,50 eura bruto i evidentiranje svog punog radnog opterećenja u radni staž, a ne samo sati provedenih na nastavi s učenikom.
Prema pravilniku, njihova satnica nije mijenjana godinama, iako su, kako upozoravaju, troškovi života u međuvremenu značajno porasli. „Nije logično niti pravedno da cijene svega rastu, a naša satnica ostaje ista”, poručuje inicijativa Pomoćnici u nastavi/Pun-Hr, koja okuplja oko tisuću članova.
Udruge i pomoćnici podsjećaju da popis njihovih zaduženja obuhvaća mnogo više od boravka u učionici: pripremu materijala, komunikaciju s roditeljima i stručnjacima, pisanje izvješća, pratnju na izletima te stručno usavršavanje. Unatoč tome, brojni sati ostaju neplaćeni i ne ulaze im u radni staž jer se u školama priznaju samo „aktivni” sati provedeni uz dijete.
Financijski mozaik Najveći dio troška pomoćnika danas pokrivaju europski fondovi – oko 1.035 eura mjesečno po osobi. Ostatak, približno deset posto, pada na jedinice lokalne samouprave, manjim dijelom na Ministarstvo (kroz projekte udruga) te sredstva od igara na sreću. Čelnica udruge PUN-Hr Nataša Pavičić podsjeća da gradovi i općine već sada mogu iz svojih proračuna podići satnicu, no praksa je neujednačena.
„Radimo pet ili šest sati dnevno, a plaća nam se samo ono što smo fizički proveli uz dijete. Učiteljima se priznaje i vrijeme pripreme, nama ne”, ističe Pavičić. Posebno su pogođene škole s produženom nastavom: pomoćnici ondje često rade do 16 sati, ali im se računaju isključivo školski sati, pa im se prekovremeni ni ne priznaje.
Razlike od škole do škole U praksi, kažu iz udruge, pravilnik se tumači kako komu odgovara. Primjerice, dio škola ne plaća pomoćnika dok učenik ima "rupu" u rasporedu unatoč tome što je on i tada uz dijete. Želja je pomoćnika da se takve razlike među školama ukinu i da im se radno vrijeme evidentira jednako kao i ostalim zaposlenicima u sustavu.
Zahtjevi su stoga jasni: uskladiti minimalnu satnicu s inflacijom te priznati sav rad – neposredni i posredni – u punu radnu normu i staž. Pomoćnici poručuju kako su europski projekti ugovoreni do 2027. godine te je sada pravi trenutak da Ministarstvo odluči hoće li i dugoročno osigurati dostojne uvjete za djelatnike bez kojih djeci s teškoćama nastava često nije zamisliva.