Na plićini otočića Barbarinac u srcu Kaštelanskog zaljeva arheolozi su ovih dana zaronili tek dva metra ispod morske površine i ostali zatečeni razmjerima nalazišta. Riječ je, kažu, o dosad najvećem ostatku ljudskih zahvata iz prapovijesti u srednjoj Dalmaciji.
„Ima nalaza iz prapovijesti, iz antike. Na dva metra smo dubine, čišćenje ide lagano. S mamutima skidamo mulj, dolazimo do neke kamene konstrukcije, ima dosta drvenih pilona dolje”, opisuje arheologinja Dajana Popović Dageta iz Muzeja grada Kaštela.
Prvi pregledi otkrili su potopljeni nasip koji je, prema riječima ravnatelja Muzeja Ivana Šute, služio kao kontrolna točka za ulaz u salonitansku luku: „Postojao je taj nasip između kopna i mora i služio je za svojevrsnu kontrolu ulaza u salonitansku luku.”
Struktura je, procjenjuje se, bila u upotrebi sve do srednjega vijeka, kada je podizanje razine mora posve prekrilo nasip. Na dnu je pronađeno obilje keramike, dok drveni piloni sugeriraju i nekadašnje uzgajalište školjaka u antičko doba.
Kustos Muzeja grada Kaštela Vedran Katavić priznaje da ih je otkriće zateklo: „Iznenadila nas je ta vrsta keramike, jer nismo to očekivali… Nismo očekivali da će ispod toga biti još toliko posla i ranijih naslaga.”
Uz arheologe je zaronila i pročelnica županijskog odjela za turizam, pomorstvo i promet Ana Glaurdić Mekinić, podsjetivši na financijsku potporu: „Sama činjenica da je u 22 godine na ovakav tip projekata uloženo oko 23 000 eura, a već do 25. godine oko 70 000 eura samo pokazuje koliko je Županija svjesna vrijednosti ovakvih projekata.”
Zasad je istražen tek dio rova koji presijeca nasip; širina i krajnji domet konstrukcije tek se trebaju utvrditi. Ekipa se na lokaciju vraća već u proljeće sljedeće godine, kada će se nastaviti otkrivati slojevi prapovijesti i antike skrivene u plitkom modrom Kaštelanskog zaljeva.