Bivši brazilski predsjednik Jair Bolsonaro i sedam njegovih suradnika danas sjedaju na optuženičku klupu u Brasiliji, gdje će pred Prvim vijećem Saveznog vrhovnog suda odgovarati za pet teških kaznenih djela. Najozbiljnije među njima jest pokušaj nasilnog ukidanja demokratskog poretka, kazneno djelo uvedeno u brazilski zakon nakon iskustva vojne diktature 1964.–1985.
Optužnica tereti Bolsonara da je predvodio skupinu koja je nakon njegovog izbornog poraza od Luiza Inácija Lule da Silve planirala državni udar, ustrojila oružanu zločinačku organizaciju te poticala nerede kojima su 8. siječnja 2023. devastirane zgrade predsjedništva, Kongresa i Vrhovnog suda na Trgu triju vlasti. Istraga federalne policije navodi kako su neredi trebali poslužiti kao povod vojsci da preuzme vlast, pa čak i da se tada novog predsjednika „fizički likvidira”.
Maksimalna zbrojna kazna za djela koja mu se stavljaju na teret iznosi 43 godine zatvora. Proces vodi sudac Alexandre de Moraes, već poznat po odlučnim potezima protiv širenja dezinformacija i nasilja na društvenim mrežama. Zbog tih poteza našao se pod sankcijama Sjedinjenih Država, koje su mu ukinule vizu i, prema navodima američkih dužnosnika, uvele Magnitsky sankcije. Iz Washingtona se suđenje Bolsonaru opisuje kao „lov na vještice”, a predsjednik Donald Trump odgovorio je nametanjem 50-postotnih carina na brazilsku robu, ograničenjem viza i personaliziranim financijskim mjerama protiv sudaca uključenih u predmet.
Unatoč vanjskom pritisku, Moraes ostaje neumoljiv. Dio sudaca Vrhovnog suda navodno razmatra javno osporiti pojedine odluke kako bi pokazali institucionalnu neovisnost, ali većina i dalje podržava nastavak procesa. Brazilska vlada, pak, prijavila je carinske mjere SAD-a Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, premda je svjesna da WTO trenutačno ne može donijeti obvezujuću presudu jer SAD blokira imenovanje arbitara.
U Kongresu su bolsonaristički zastupnici pokušali uvrstiti prijedlog zakona o amnestiji koji bi oslobodio bivšeg predsjednika i pristaše svake kaznene odgovornosti, no inicijativa zasad nema većinu. Istodobno traje potraga za kandidatom desnoga bloka na izborima 2026. godine, budući da je Bolsonaru prošle godine oduzeto pravo kandidature do 2030. Najčešće se spominju guverner São Paula Tarcísio de Freitas, Bolsonarova supruga Michelle te sin Eduardo, koji je trenutačno pod istragom zbog ometanja pravosuđa i lobiranja za dodatne američke sankcije.
Suđenje, zakazano do 12. rujna, smatra se testom demokratske izdržljivosti Brazila. Kako je istaknuto u međunarodnim analizama, „Brazil drži Americi lekciju o demokratskoj zrelosti” – ali konačna pouka ovisit će o presudi i sposobnosti institucija da izdrže politički i gospodarski pritisak koji ih prati.
