Meteorolozi najavljuju prvi ovogodišnji toplinski val s temperaturama iznad 35 °C, a pogled u arhivu pokazuje da se Hrvatska s ekstremnom vrućinom susretala i ranije – ponekad i žešće.
• Apsolutno najviša temperatura zraka u zemlji – 42,8 °C – mjerena je 4. kolovoza 1981. godine u Pločama.
• Samo 0,1 °C slabiji bio je Starigrad Paklenica, gdje je 10. kolovoza 2017. termometar stao na 42,7 °C.
• Karlovac se 5. srpnja 1950. godine popeo do 42,4 °C, dok je Knin 2. kolovoza 2017. zabilježio 42,3 °C.
• Isto je ljeto 2017. Split Kaštela dosegnuo 42,2 °C.
• Kolovoz 2012. obilježio je niz rekorda: Nova Gradiška je 22. kolovoza izmjerila 41,8 °C, a Slavonski Brod 6. kolovoza 40,5 °C.
• Na otocima Cres je 21. srpnja 2015. upisao 41,5 °C, dok je Ston još 4. kolovoza 1981. dostigao istu vrijednost.
• U kontinentalnim središtima Osijek je 4. srpnja 2007. dosegao 40,6 °C. Zagreb svoj neslavni rekord pamti s postaje Maksimir – 40,4 °C 5. srpnja 1950., dok je Grič toga dana bio tek 0,1 °C hladniji.
• Zanimljiv je iznimni lipanjski maksimum: Virovitica je 27. lipnja 1965. zabilježila 39,5 °C.
Najviše se apsolutnih rekorda, prema podacima Državne meteorološke službe, bilježilo u srpnju i kolovozu. Posebno se ističu kolovoz 2012. i kolovoz 1981., kada su mnoge postaje upisale svoje povijesne maksimume.
Crikvenica, jedna od rijetkih postaja s podatcima od 19. stoljeća, još uvijek čuva rekord od 39,0 °C izmjeren 17. srpnja 1928.
Kako novi toplinski val kuca na vrata, upozorenja su jasna: izbjegavati boravak na otvorenome u najtoplijem dijelu dana, piti dovoljno tekućine i potražiti rashlađene prostore. Hoće li živa uskoro prestići rekord iz Ploča, ostaje za vidjeti, ali statistika podsjeća da su hrvatska ljeta i prije znala biti pakleno vruća.