Pir, jedna od najstarijih uzgajanih žitarica, ponovno osvaja police trgovina i kuhinje ljubitelja zdrave prehrane. Potekao je iz južne Azije, a preko Bliskog istoka stigao u Europu, gdje se stoljećima uzgajao prije nego što ga je modernizacija potisnula s jelovnika.
Što ga čini posebnim
• Uravnotežen sastav – pir prirodno sadrži proteine, složene ugljikohidrate, zdrave masti, vitamine, minerale i obilje topivih prehrambenih vlakana. • Blag, orašast okus – zbog svoje arome često se koristi kao zdravija zamjena za pšenicu, osobito među onima koji teže podnose klasično brašno. • Probavna podrška – topiva vlakna olakšavaju apsorpciju hranjivih tvari i potiču urednu probavu. • Visok udio proteina – nutricionisti ga preporučuju sportašima i svima koji žele izgraditi ili očuvati mišićnu masu, ali i osobama s osjetljivim želucem.
Zašto ga češće ne jedemo?
Desetljećima su intenzivniji prinosi modernih sorti pšenice gurnuli pir u zaborav. No kako raste interes za cjelovitom i funkcionalnom hranom, ova drevna žitarica vraća se u pekarnice i restorane, ali i u kućne smočnice. Nutricionisti naglašavaju da pir ne zahtijeva radikalne promjene navika: može se mljeti u brašno, kuhati poput riže ili koristiti u salatama i juhama.
Zaključak
U vremenu kada se često polemizira treba li žitarice potpuno izbaciti ili svesti na minimum, pir pokazuje da odabir pravih namirnica može pomiriti potrebe modernog načina života i tradicionalne prehrambene mudrosti. Zahvaljujući savršenom omjeru hranjivih tvari i blagom okusu, ova žitarica ima sve preduvjete da postane zvijezda uravnoteženih obroka.