Petak, 6. ožujka u Puli ponudio je rijetko viđen kulturni maraton: čak pet izložbi, jedno književno predstavljanje i više od stotinu posjetitelja koji su od ranog poslijepodneva do kasne večeri obilazili galerije i knjižare.
Prva postaja bio je Klub-Knjižara Giardini 2, gdje je Andi Pekica predstavio zbirku „Eseji o slovima”. U knjizi objavljenoj 2020., autor—poznat po ispreplitanju vizualnog i tekstualnog—razmatra filozofiju jezika, tipografije i (ne)subverziju danas. „Biti subverzivan znači biti pristojan”, našalio se Pekica, dodajući da bi školske programe trebalo prilagoditi generacijama s kratkom koncentracijom i „tik-tok” navikama.
Slijedilo je otvorenje njegove samostalne izložbe u Gradskoj galeriji Pula. Kustos Mladen Lučić Luc naglasio je koliko se Pekičin izričaj otima klišejima: od ekspresivno-manirističkih začudnica do gotovo kolažnih platna na koja autor lijepi fragmente vlastitih pjesama otkucanih pisaćim strojem. Gradska pročelnica za kulturu Paola Orlić opisala je trenutak kao „poseban”, istaknuvši da voli umjetnike koje se ne može „ukalupiti”.
Istovremeno, u Galeriji Makina otvorena je „Mediteranizam” Pava Urbana. Kustos Mate Marić i povjesničarka umjetnosti Iva Prosoli podsjetili su da je Urban, poginuo 1991., najpoznatiji po ratnim fotografijama, no ovdje se otkriva njegova poetična, gotovo kontemplativna strana. Fotografski fragmenti kamenih fasada, dječje igre i pulskih kala otkrivaju „bezvremenski karakter podneblja” i smještaju Urbana među ključne autore suvremene hrvatske fotografije.
U Hrvatskom društvu likovnih umjetnika Istre izlaže Branko Kolarić. Predsjednik HDLUI-a Milan Marin govorio je o napetosti između tehnološke „sakralizacije” i prirodne desakralizacije, upozorivši na hiperpotrošnju i „soft power” medija koji oblikuju društvo.
Organizatori priznaju da bi Pekici za pravu retrospektivu „trebao puno veći prostor”, no posjetitelji su i bez toga dobili obilje — potvrdu da Pula, barem toga petka, nije znala za kulturnu tišinu.