Jedan od najmoćnijih dužnosnika Komunističke partije Kine, Wang Huning, poručio je u Pekingu da je „mirno ponovno ujedinjenje” s Tajvanom „najbolji put naprijed za narod s obje strane tjesnaca”. Govoreći u Velikoj dvorani naroda na obilježavanju 80. obljetnice „povratka” otoka pod kinesku vlast, Wang je naglasio kako Peking „neće tolerirati nikakve aktivnosti koje promiču tajvansku neovisnost” te da želi Tajvanu ponuditi „plodove razvoja i napretka”.
Službeni kineski mediji nisu objavili izvješća s tog skupa, no poruku je prenijela tajvanska Centralna novinska agencija.
Reakcija Tajpeija stigla je odmah. Tajvansko Vijeće za poslove s Kinom ocijenilo je da se radi o „istoj staroj poruci” te upozorilo da je stvarna namjera Pekinga aneksija otoka. „I iskustvo Hong Konga je pokazalo da pojam 'jedne zemlje, dvaju sustava' u konačnici znači autoritarnu vladavinu Kineske komunističke partije”, poručilo je vijeće i dodalo da takve ponude „nisu zanimljive tajvanskom narodu”.
Tajvan službeno ne obilježava spomenutu obljetnicu. Umjesto toga, sjeća se bitke kod Guningtoua iz 1949., kada je vojska Republike Kine odbila pokušaj komunističkog desanta na otočje Kinmen.
Novi tajvanski predsjednik Lai Ching-te iskoristio je godišnjicu da na Facebooku naglasi kako zemlja želi jačati međunarodna partnerstva: „Nadamo se da ćemo u budućnosti postati pouzdan sigurnosni partner saveznicima i zajedno izgraditi snažnu obrambenu liniju da bismo zaštitili vrijednosti slobode i demokracije.”
Peking smatra demokratski ustrojeni Tajvan svojim teritorijem i ne odustaje od načela „jedne Kine”, dok vlada u Taipeiju inzistira da samo njegovi građani mogu odlučiti o budućem statusu otoka. Sukob interpretacija posebno je došao do izražaja ove godine tijekom rasprava o 80. godišnjici završetka Drugog svjetskog rata: Kina podsjeća na „povratak” otoka nakon japanske kolonijalne uprave (1895.-1945.), a Tajvan naglašava kontinuitet Republike Kine, koja se 1949. povukla na otok nakon poraza od Mao Zedonga u kineskom građanskom ratu.