Papa Lav XIV. uputio je dosad najoštriju javnu kritiku američkoga predsjednika Donalda Trumpa, zatraživši „duboko promišljanje” o načinu na koji se SAD odnosi prema migrantima i Latinoamerikancima.
Govoreći ispred svoje ljetne rezidencije u Castel Gandolfu, prvi papa rođen u Sjedinjenim Državama poručio je da su „ljudi koji desetljećima žive u SAD-u bez problema” odjednom postali žrtve masovnih deportacija. Vjernicima je pritom prenio podsjetnik iz Evanđelja: „Svaki kršćanin bit će suđen po tome kako je primio stranca.”
Lav XIV., rođen u Chicagu kao Robert Prevost, veći je dio života proveo kao misionar u Peruu, što je snažno utjecalo na njegov pogled na migrantska pitanja. U prvom većem dokumentu najavio je da će upravo siromaštvo i migracije biti središnje teme njegova pontifikata.
Njegov današnji istup dolazi mjesec dana nakon što je oštru policijsku akciju prema neregistriranim useljenicima nazvao „nehumanom”, čime je uzdrmao dio konzervativnih katolika u SAD-u. Britanski katolički povjesničar Austen Ivereigh ocjenjuje kako papa „nastavlja istu liniju” započetu za pontifikata Franje te da „možda sada preuzima taj rizik”.
Osim o deportacijama, Papa se osvrnuo i na američko bombardiranje venezuelanskih brodova za koje Washington tvrdi da su povezani s krijumčarenjem droge. „Nasiljem se ne može postići mir”, upozorio je, dodavši da prisutnost američke mornarice „povećava napetosti, umjesto da ih smanjuje”.
Obraćajući se pritom migrantskim zajednicama blizu rodnog Chicaga, Lav XIV. je pozvao tamošnje vlasti da pastoralnim djelatnicima dopuste ulazak u pritvorne centre kako bi zatočenima pružili duhovnu potporu.
Šest mjeseci nakon njegova iznenadnog izbora, konture novoga papinstva postaju sve jasnije: naglasak na transparentnosti, otvoreni odnosi s medijima i beskompromisan govor o društvenim nepravdama. Upravo ta kombinacija, smatraju crkveni analitičari, dodatno pojačava pritisak na američku administraciju – napose na katolike unutar nje – da preispita vlastiti odnos prema najranjivijima.
