Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je najnovije rezultate ankete o dohotku stanovništva za 2025., a brojke ponovno otkrivaju duboke regionalne razlike u standardu građana.
Prema podacima, ukupna stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,5 %. No, razlike između pojedinih područja su dramatične:
• Panonska Hrvatska – 28,6 % • Jadranska Hrvatska – 19 % • Sjeverna Hrvatska – 16,9 % • Grad Zagreb – 11,4 %
Drugim riječima, gotovo svaki treći stanovnik Panonske Hrvatske živi s prihodima ispod granice siromaštva, dok je u metropoli ugrožen tek svaki deveti.
Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo izračunat je na 9.034 eura godišnje, a za obitelj s dvije odrasle osobe i dvoje djece 18.972 eura. Prosječni raspoloživi godišnji dohodak kućanstva doseže 27.586 eura, no velik dio građana ostaje ispod tog prosjeka.
Najranjivije skupine
• Jednočlana kućanstva osoba starijih od 65 godina – rizik 64,4 %. • Žene koje žive same – 58,8 %. • Samohrani roditelji s djecom – 29,7 %. • Dvije odrasle osobe s troje ili više djece – 23 %.
Osim niskih prihoda, brojni građani suočavaju se s deprivacijom osnovnih potreba. Čak 32,6 % ispitanika ne može si priuštiti tjedan dana odmora izvan kuće, 4,2 % nema novca za adekvatno grijanje tijekom zime, a 31,2 % ne može pokriti iznenadni trošak iz vlastitih sredstava.
DZS napominje da se prag rizika od siromaštva definira na 60 % medijana raspoloživog dohotka kućanstava. Iako prihodi ispod tog praga ne znače nužno krajnju oskudicu, pokazuju povećanu izloženost financijskim šokovima i socijalnoj isključenosti.
Anketa se provodi jednom godišnje na uzorku nasumično odabranih privatnih kućanstava. Podaci za 2025. još jednom potvrđuju da starije osobe koje žive same, samohrani roditelji i brojne obitelji ostaju najugroženiji slojevi društva – osobito u Panonskoj Hrvatskoj, gdje gotovo trećina stanovnika i dalje živi na rubu siromaštva.