Državna matura prošloga ljeta još je jednom ogolila razliku između školskih petica i stvarnog znanja. Od 25 720 srednjoškolaca koji su pristupili ispitima, prosjek njihovih završnih ocjena bio je solidna trojka, no čak 250 učenika s čistom peticom – formalno najboljih u generaciji – nije uspjelo položiti maturu.
Unatoč tom poraznom podatku, statistika otkriva i svijetle točke sustava. Najviše se istaknula Gimnazija Andrije Mohorovičića (GAM) u Rijeci, škola u kojoj je – kako se navodi – „pravi put” usklađivanja dnevnog ocjenjivanja i državnih standarda već godinama vidljiv u rezultatima maturanata.
Koliko je važna solidna priprema potvrđuje i sljedeća brojka: 19 223 učenika, odnosno 75 posto svih koji su položili maturu, već su osigurali mjesto na nekom od hrvatskih fakulteta. Ipak, činjenica da su stotine odlikaša pokleknule na završnom ispitu pokazuje da ocjene u srednjoj školi često ne prate objektivno znanje učenika.
Primjer riječkog GAM-a sugerira da stroži, dosljedniji kriteriji ocjenjivanja mogu drastično smanjiti raskorak između školskih svjedodžbi i rezultata mature. Ostaje, međutim, pitanje hoće li se taj model proširiti i na druge škole ili će se svaki idući ljetni ispit znanja ponovno pretvarati u neugodno iznenađenje za formalne odlikaše.