Antimikrobna rezistencija postala je jedna od najvećih prijetnji suvremenoj medicini – i to ne samo bolnicama nego i društvu u cjelini. Prema najnovijim procjenama, 2019. je 1,27 milijuna ljudi izravno umrlo zbog bakterija otpornih na lijekove, a gotovo pet milijuna smrti povezano je s posljedicama superinfekcija.
U Europi svake godine od višestruko rezistentnih bakterija umre više od 35 000 ljudi, što je usporedivo sa zbrojem posljedica gripe, tuberkuloze i HIV/AIDS-a. Situacija je alarmantna: od 2019. broj infekcija krvotoka koje uzrokuje rezistentna Klebsiella pneumoniae skočio je za više od 60 %, dok su slučajevi povezani s rezistentnim sojem Escherichia coli porasli za više od pet posto. Paralelno raste i potrošnja antibiotika.
„To je kao da se svaki treći dan sruši avion i poginu svi putnici”, upozorava prof. dr. Arjana Tambić Andrašević iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. U toj se ustanovi, kaže, svakodnevno bore s pacijentima kod kojih standardni lijekovi više ne djeluju, a bilježe i smrtne ishode upravo zbog rezistentnih bakterija.
Problem pogađa i Hrvatsku, djelomice zato što je potrošnja antibiotika iznad prosjeka Europske unije. Posebno zabrinjava činjenica da se 75 % svih propisanih antibiotika troši na respiratorne infekcije, iako su one u 90 % slučajeva virusne pa lijekovi ionako ne mogu pomoći. Samoinicijativno uzimanje terapije i gomilanje neiskorištenih tableta u kućnim ljekarnama dodatno pogoršavaju situaciju.
Europski centar za prevenciju bolesti (ECDC) tijekom Svjetskog tjedna podizanja svijesti o antimikrobnoj rezistenciji (18.–24. studenoga) ponovno ističe da rast superotpornosti ugrožava ključne medicinske postupke poput transplantacija, onkoloških terapija, velikih operacija i intenzivne njege.
Voditelj odjela za antimikrobnu rezistenciju pri ECDC-u, dr. Diamantis Plachouras, poručuje: „Moramo osigurati da nitko u Europi ne ostane bez učinkovite mogućnosti liječenja.”
Stručnjaci stoga apeliraju na javnost da antibiotike uzimaju isključivo po preporuci liječnika, a zdravstvene vlasti pozivaju na strožu kontrolu propisivanja i razvoj novih antimikrobnih lijekova. Bez odlučnog zajedničkog odgovora, upozoravaju, pad učinkovitosti antibiotika mogao bi ozbiljno potkopati temelje moderne medicine.