Neposredno pred 30. obljetnicu Oluje u javnost je procurio dosad nepoznat memorandum koji iz temelja mijenja pogled na završnicu ratova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Dokument, datiran 3. kolovoza 1995., potpisuje tadašnja američka veleposlanica pri UN-u i kasnija državna tajnica Madeleine Albright, a upućen je savjetniku za nacionalnu sigurnost Anthonyju Lakeu.
Prema sadržaju dopisa, Washington je bio spreman dopustiti da se Republika Srpska odcijepi od BiH i priključi „Velikoj Srbiji” ako bi se time zaustavio rat i spriječio kolaps Sarajeva. Američka administracija strahovala je da bi pad glavnog grada Bošnjaka u izbornoj godini za predsjednika Billa Clintona izgledao kao veliki vanjskopolitički poraz.
Otkrivanje memoranduma potvrđuje tezu koju je u knjizi „Tko je spasio Bosnu” još prije iznio diplomat Vitomir Miles Raguž, tada savjetnik hrvatske misije pri UN-u. Raguž tvrdi da je upravo hrvatska operacija Oluja, pokrenuta dan nakon nastanka dopisa, preokrenula vojni omjer snaga i onemogućila zapadne planove o podjeli BiH.
Dok su europske vlade javno zagovarale očuvanje jedinstvene BiH, „ispod stola” su – pokazuje ovaj dokument – razmatrale njezinu podjelu. Hrvatska politika, za razliku od toga, nastupala je kao ključni faktor za uspostavu ravnoteže i očuvanje granica dviju država.
Memorandum je prvi objavio odvjetnik Luka Mišetić na društvenoj mreži X. „Dokument dokazuje da nije postojala ‘tajna zavjera Franje Tuđmana’ za podjelu BiH; tu opciju zagovarale su zapadne sile, pa i SAD”, poručio je Mišetić, poznat po obrani generala Ante Gotovine pred Haškim sudom.
Novi materijali bacaju posve novo svjetlo na političku kulisu Oluje i potkrepljuju tvrdnju da je upravo hrvatska vojna akcija, a ne pregovori velikih sila, spriječila raspad Bosne i Hercegovine.