Sedam ljudskih kostura otkrivenih još 2011. tijekom arheoloških radova u središtu Osijeka – nekadašnjoj rimskoj Mursi – vjerojatno pripada rimskim vojnicima koji su živjeli prije otprilike 1 700 godina.
Prema rezultatima novog međunarodnog istraživanja, riječ je o muškarcima u dobi između 36 i 50 godina, iznadprosječne visine i snažne tjelesne građe. Analiza koštanog kolagena pokazala je da su se hranili uglavnom biljnom hranom, iako su pojedinci povremeno konzumirali meso i ribu.
Svi kosturi nose tragove zaraslih ili svježih ozljeda, a na dva torza pronađene su ubodne rane koje upućuju na strijele ili koplja. Istraživači navode i znakove plućne bolesti koju su svi oboljeli trpjeli u posljednjim danima života.
DNK analiza otkrila je složenu genetsku sliku – ni jedan od muškaraca nije imao podrijetlo s područja današnje Slavonije, što podupire pretpostavku da su bili mobilizirani vojnici iz raznih dijelova Carstva.
Grobnica je zapravo nekadašnji bunar, jedan od više njih otkopanih u Mursi. Tijela su u njega očito nasumično pobacana, a takav masovni pokop bio je u Rimskom Carstvu iznimka, rezervirana za razdoblja velikog stradanja.
Autori studije smještaju smrt ovih ljudi u kontekst Krize trećeg stoljeća, vjerojatno u bitku kod Murse 260. godine, kada su se suparnički pretendentni na carsko prijestolje borili za kontrolu nad ovim važnim riječnim čvorištem.
Mursa je godinama jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj; uz rimske nalaze, ondje su otkriveni tragovi niza starijih i mlađih kultura. Najnoviji rezultati dodatno rasvjetljavaju burnu vojnu povijest grada na Dravi i podsjećaju na cijenu koju su ljudi plaćali u vrtlogu imperijalnih sukoba.