Europa se ubrzano zagrijava, a zdravstvene službe sve češće upozoravaju na pogubne posljedice toplinskih valova. Prema Europskoj agenciji za okoliš (EEA), južna bi Europa u svim klimatskim scenarijima mogla biti pod posebnim udarom, dok Europska procjena klimatskog rizika (EUCRA) buduću razinu rizika za ljudsko zdravlje zbog vrućine naziva – „katastrofalnom”.
Hrvatska se pritom našla na vrhu europske crne liste. Studija objavljena u časopisu The Lancet bilježi da naša zemlja ima najveću stopu prekomjerne smrtnosti povezane s vrućinom među 30 analiziranih europskih država – 27 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika godišnje. Posebno se ističe Osijek, proglašen najrizičnijim gradom u Europi s 41 prekomjernom smrću na 100 000 stanovnika, gotovo pet puta više od europskog prosjeka.
U ljeto 2022. ekstremne vrućine u Hrvatskoj odnijele su 731 život, a istraživanja pokazuju da su žene bile pogođenije. EEA upozorava da bi smrtnost u EU-u mogla porasti deset puta uz globalno zagrijavanje od 1,5 °C te više od 30 puta ako temperatura poraste za 3 °C. Starenje stanovništva dodatno podiže rizik: Eurostat predviđa da će udio osoba starijih od 65 godina u EU-u s današnjih 21,6 % porasti na 32,5 % do 2100.
Ministarstvo zdravstva ističe da je Radna skupina za zaštitu zdravlja od klimatskih promjena izradila „Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine”. Dokument, kako navode, „utvrđuje obveze pojedinih dionika nakon prognoze toplinskog vala te donosi konkretne savjete o preporučenom ponašanju tijekom razdoblja velikih vrućina”. Sustav praćenja posljedica vrućina aktivan je svake godine od svibnja do listopada.
No, lokalne institucije još uvijek nemaju cjelovite podatke. Iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije poručuju da nisu provodili vlastita istraživanja smrtnosti, ali ističu tri najranjivije skupine: „Za vrijeme toplinskih valova osobito su ugrožena djeca, starije osobe i kronični bolesnici.”
Stručnjaci stoga pozivaju na brzu prilagodbu, jačanje sustava ranog upozorenja te edukaciju građana. Bez odlučnog djelovanja, zaključuju, broj žrtava vrućine nastavit će rasti, a Osijek bi mogao ostati tragičan simbol klimatske krize u Europi.