Rani jutarnji sati donijeli su dramatičnu eskalaciju na Bliskom istoku. Izraelsko zrakoplovstvo pod okriljem noći izvelo je koordinirani napad na više od 100 ciljeva duboko u Iranu, uključujući i kompleks Natanz – središnje postrojenje za obogaćivanje urana. Meta su bili i visoko rangirani pripadnici Revolucionarne garde te četiri iranska nuklearna znanstvenika.
Prema riječima vojnog analitičara Marinka Ogorca, „detalji o operaciji nisu bili poznati, dok napad uistinu nije mogao iznenaditi nikoga”. Plan udara „procurio” je svega 24 sata ranije u američke i europske medije, a Sjedinjene Države započele su povlačenje dijela osoblja s Bliskog istoka nakon što je Donald Trump upozorio da bi regija „mogla postati opasno mjesto”.
Iran je odgovorio lansiranjem stotina dronova. Izraelska protuzračna obrana rušila ih je iznad Saudijske Arabije, dok su se sirene oglasile i u Jordanu. Teheran je najavio „veliku osvetu”, otvarajući pitanje hoće li se sukob pretvoriti u otvoreni regionalni rat.
„Ovo, nažalost, može rezultirati ozbiljnom eskalacijom na prostoru cijelog Bliskog istoka”, upozorava Ogorec. Podsjeća da Iran i Izrael nemaju zajedničku granicu, pa se napadi odvijaju uglavnom zračnim putem. Obje države raspolažu velikim arsenalom dalekometnih projektila i dronova, no dodatnu opasnost vidi u mogućoj aktivaciji proiranskih milicija u Iraku, Siriji i Jemenu te u Hezbollahu na libanonskoj granici. „To više ne bi bio sukob dviju država, nego otvoreni regionalni rat s posljedicama koje ne možemo ni sagledati.”
Ogorec dvoji hoće li Sirija, Irak, Jordan i Saudijska Arabija trpjeti da im "+prelijeću borbeni zrakoplovi, rakete i dronovi" te padaju po gradovima: „Ako do toga dođe, žestoka eskalacija je neminovna, onda bi se mogao zapaliti cijeli Bliski istok.”
Napad bi se, dodaje, mogao preliti i na Pojas Gaze. Izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu rat, kaže, odgovara: „Njegova bi ga javnost priupitala puno neugodnih pitanja kada bi došlo do smirivanja situacije.”
U Washingtonu se pak rasplamsala rasprava o posljedicama za vanjskopolitičke ambicije predsjednika Trumpa. Ogorec drži da američki čelnik „želi mirnu scenu na Bliskom istoku i u istočnoj Europi kako bi mogao kompletno fokusirati politiku prema pacifičkom prostoru i Kini”. Izraelski potez, zaključuje, „Sjedinjenim Državama poprilično mrsi račune”.
