Građani sve odlučnije razdvajaju papir, plastiku i biootpad, no zatvaranje kruga i dalje zapinje na – preradi.
Prema informacijama iz komunalnih poduzeća, količina selektirano prikupljenog otpada u većim hrvatskim gradovima lani je porasla za desetak posto. Unatoč vidljivom pomaku, sustav naknadne obrade i reciklaže još nema kapacitete za svu prikupljenu plastiku i biootpad. Rezultat su skladišta puna balirane plastike koja čeka izvoz, dok biootpad često završava u kompostanama izvan Hrvatske.
Stručnjaci upozoravaju da je zaokružena kružna ekonomija moguća tek kad domaći pogoni za reciklažu i proizvodnju iz otpada uhvate korak s ritmom sakupljanja. „Građani su pokazali volju, ali država i jedinice lokalne samouprave moraju osigurati jasnu i stabilnu infrastrukturu”, poručuju iz sektora gospodarenja otpadom.
Istodobno, diljem zemlje niču lokalne inicijative koje povezuju održivost, poljoprivredu i zajednicu. Projekti poput ekoplaca i tzv. zelenih košarica spajaju male proizvođače s potrošačima iz istog kraja. Skratili su lanac opskrbe, smanjili ugljični otisak transporta i stvorili dodatni prihod za obiteljska gospodarstva.
Aktivisti ističu kako te sheme dokazuju da su građani spremni na promjene kada imaju jasnu i dostupnu opciju. No bez šire logističke mreže i stabilnog sustava naplate i poticaja, dobra volja teško prelazi u dugoročnu praksu.
Dok nadležne institucije najavljuju nove EU fondove za izgradnju sortirnica i kompostana, proizvođači ambalaže podsjećaju da je 2026. blizu: tada bi udio reciklirane plastike u novim proizvodima trebao dosegnuti 25 %. Ako se trend razdvajanja nastavi, a prerada ostane usko grlo, Hrvatska bi mogla plaćati visoke penale za neispunjene ekološke ciljeve.
Za sada, poruka s terena je jasna: volja postoji, ali kružna se ekonomija neće zatvoriti sama od sebe.