Starije višestambene zgrade izgrađene između 1945. i 1990. sve češće se spominju ne samo kao energetsko, nego i kao socijalno pitanje: hoće li si stanari moći priuštiti grijanje ili će opet zimovati u hladnim stanovima? Na to upozorava projekt CEESEN-BENDER, koji vodi udruga DOOR. Projekt nudi analitičku, tehničku i savjetodavnu pomoć suvlasnicima kako bi dogurali od dijagnoze problema do stvarne obnove.
„U mnogim zemljama, pa i u Hrvatskoj, politike se još oslanjaju na zastarjele ili nepotpune baze podataka. Posljedica je da se milijuni eura ulažu ondje gdje je papirologija spremna, a ne gdje je potreba najveća”, rekao je Matija Eppert iz DOOR-a. Projekt ističe da su javni pozivi prekomplicirani za kućanstva s niskim prihodima i traži snažnije društvene kriterije te besplatnu tehničku podršku.
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uzvraća kako je sustav“već operativan i jasno strukturiran”. Prioritet, tvrde, imaju zgrade na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi, a biraju se prema stupnju oštećenja i potencijalnim energetskim uštedama. Program iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti obuhvaća 387 objekata, a kroz postojeće informacijske sustave IEC i ISPU prate se potrebni podaci. Ipak, Ministarstvo priznaje da objedinjena baza koja bi spojila energetske pokazatelje i podatke o energetskom siromaštvu – još ne postoji.
Razlika u pristupu vidi se i u načinu bodovanja. CEESEN-BENDER traži da se najugroženijim kućanstvima dâ prednost ispred administrativno spremnijih, dok Ministarstvo naglašava „javne i unaprijed objavljene kriterije” koji navodno isključuju subjektivnost. Resor najavljuje daljnje pojednostavljenje procedura, modele financiranja preko banaka i program „ključ u ruke” kojim bi država za najsiromašnije vodila cijeli proces – od prijave do završetka radova, uz mogućnost stopostotnog sufinanciranja.
Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, DOOR zagovara njihovu integraciju od samog početka, dok Ministarstvo ponavlja načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”. Ipak, potvrđuju da se solarni paneli i dizalice topline dodatno boduju u postupcima dubinske obnove. Dosad je, navode, obnovljeno 64 višestambenih zgrada u programima usmjerenima na energetsko siromaštvo, s prosječnim smanjenjem potrošnje energije za grijanje od najmanje 50 %.
U konačnici, obje strane priznaju da bez pouzdanih podataka i političke volje digitalizacija i „transparentni kriteriji” ostaju samo na papiru. Do tada će, kako upozorava DOOR, deseci tisuća kućanstava i dalje brojati svaki kilovat u hladnim stanovima.