Visokopatogena influenca ptica (HPAI) ponovo pritiska europske veterinarske službe. Od 6. rujna do 28. studenoga zabilježena su 442 izbijanja u peradarnicima te 2 454 slučaja među divljim pticama u 29 država, pokazuju zajednički podaci Europske agencije za sigurnost hrane, ECDC-a i referentnog laboratorija EU-a.
Najviše obolijevaju patke, guske i labudovi, a virus se širi i među ždralovima. Skoro svi slučajevi vezani su uz novu varijantu virusa HPAI A(H5N1) koja, prema stručnjacima, uspješno zaobilazi imunološki sustav ptica i prenosi se lakše nego ranije. Riječ je o najvećem valu zaraze među divljim pticama od 2016.
Rizične točke u Hrvatskoj
• okolica Zagreba i Lonjsko polje
• Varaždinsko jezero
• sjeveroistočna jezera Koprivničko-križevačke županije
• dolina Neretve
• Vransko jezero
Iako ljudski slučajevi zasad nisu prijavljeni, stručnjaci upozoravaju da je potencijalno ugroženo svako gospodarstvo gdje se drži perad ili gdje domaće životinje dolaze u doticaj s divljim pticama, osobito tijekom jeseni i zime.
Na farmama se virus najčešće probija neizravnim putem – kontaminiranim okolišem ili divljim pticama koje zađu u peradarnike. Posebno su pogođene pure i čak cijepljene patke. Preporučene mjere uključuju:
- stroge biosigurnosne protokole i dezinfekciju opreme;
- ograničavanje kretanja peradi u zaraženim zonama;
- nadzor i brzo prijavljivanje svake sumnjive uginuće;
- izbjegavanje hranjenja kućnih ljubimaca sirovim mesom ili iznutricama;
- držanje mačaka i pasa podalje od mrtvih ili bolesnih ptica.
Znanstvenici procjenjuju da će virus ostati aktivan tijekom zime, uz moguć pad slučajeva prema proljeću. No, zbog sve češćih prijenosa na sisavce – zabilježeni su oboljeli primjerci lisica i domaćih mačaka – rizik mutacija ne treba podcijeniti.
„Sada je ključno spriječiti prelijevanje zaraze na farme i kućne ljubimce. Svaki izlet peradi ili mačke na otvoreno može biti rizičan”, poručuju veterinarski stručnjaci i apeliraju na poštivanje propisanih mjera kako bi se virus držao pod kontrolom.