Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS) tiho je ovog ljeta dobilo dopusnicu Agencije za znanost i visoko obrazovanje za preddiplomski sveučilišni studij Primaljstvo – prvi takav u Zagrebu.
Prema podacima Hrvatske komore primalja (HKP), u zemlji trenutačno radi 419 prvostupnica i 44 magistrice primaljstva, što je „nedostatno za stvarne potrebe sustava, osobito u manjim rodilištima i ruralnim područjima”. Do sada su jedini preddiplomski studiji postojali u Rijeci i Splitu, a diplomski samo u Rijeci.
HKP je očekivala da će se studij razviti pri zagrebačkom Zdravstvenom veleučilištu, najvećoj ustanovi za obrazovanje zdravstvenog kadra. No veleučilište nije pokazalo interes, a od nekoliko inicijativa pokrenutih od 2013. nijedna nije uspjela. Ovogodišnju akreditaciju, uz HKS, pokušalo je dobiti i Veleučilište Ivanić-Grad, no dopusnicu je dobilo samo katoličko sveučilište.
Potražnja za primaljama raste otkako Europska unija priznaje samo visokoobrazovane stručnjakinje. U rodilištima mnoge rade uz manjak osoblja i povećan opseg odgovornosti. Nezavisna stručnjakinja za seksualno i reproduktivno zdravlje Daniela Drandić ističe da bi primalje „mogle preuzeti dio poslova ginekologa u primarnoj zaštiti, poput Papa-testa”, čime bi se rasteretio sustav i ženama omogućila dostupnija skrb.
Kontroverze oko lokacije studija
Drandić otvaranje novog studija smatra nužnim, ali upozorava na svjetonazorski okvir HKS-a: „Ako suzimo izbor struke i svjetonazora ljudi koji se bave zdravljem žena, upadamo u problem.” Sličan stav iznosi i aktivistkinja Ana Vračar, koja tvrdi da bi obrazovanje kadra na vjerskoj instituciji moglo utjecati na dostupnost zahvata poput pobačaja ili medicinski pomognute oplodnje.
Dio zabrinutosti proizlazi iz činjenice da u izradi programa sudjeluje ginekolog Dubravko Habek, poznat po zagovaranju priziva savjesti, te da kolegij Embriologija vodi Marija Ćurlin, predsjednica udruge za prirodno planiranje obitelji povezana s konzervativnim udrugama.
Iz Hrvatske komore primalja poručuju da „očekuju profesionalnu i stručnu nastavu”, naglašavajući da je priziv savjesti osobno pravo, dok je pobačaj zakonom uređen. Vračar, međutim, strahuje da bi „proliferacija ovakvih fakulteta” mogla smanjiti broj liječnika spremnih pružati cijeli opseg skrbi, što bi na kraju najviše osjetile žene.
Šira slika
Svjetska zdravstvena organizacija u svom dokumentu o primaljskim modelima skrbi navodi da primalje, uz vođenje fiziološkog poroda, mogu provoditi seksualnu edukaciju, preventivne ginekološke preglede te sudjelovati u detekciji rodno uvjetovanog nasilja. U državama Sjeverne Europe one vode klinike za mlade, propisuju kontracepciju i prate reproduktivno zdravlje adolescenata.
Otvaranjem studija u Zagrebu Hrvatska dobiva dodatni resurs za obrazovanje stručnjakinja koje bi mogle preuzeti sličnu ulogu. Hoće li katolički okvir ograničiti opseg njihova djelovanja ili će prioritet dobiti stručnost i potrebe javnog zdravstva, tek treba vidjeti.