Novo istraživanje američke neuroznanstvenice Anne Fowler, predstavljeno na znanstvenoj konferenciji u Arizoni, izazvalo je uzbunu u medicinskim i etičkim krugovima: rezultati pokazuju da se biološke i neuronske funkcije ne gase naglo, nego polako jenjavaju „od minuta do sati” nakon što srce prestane kucati.
Fowler je sudionicima konferencije pojasnila da EEG-zapisi pokazuju postupno gašenje moždane aktivnosti, a ne trenutno „isključivanje”, kako se dugo pretpostavljalo. „Smrt nije trenutačni događaj, već proces”, istaknula je znanstvenica i dodala da bi ljudi trebali početi govoriti o „fazama smrti”, slično kao što onkolozi govore o fazama raka.
Ključni nalazi:
- Električna aktivnost u mozgu može potrajati satima nakon srčanog zastoja.
- Pojedine moždane stanice ostaju vitalne čak i kada krv više ne cirkulira.
- Zabilježeni su kratkotrajni „džepovi” svijesti koji bi mogli objasniti izvještaje pacijenata o osjećaju lebdenja ili praćenju razgovora tijekom kliničke smrti.
Moguće posljedice za transplantacijsku medicinu
Najkontroverzniji dio izlaganja odnosi se na donorstvo organa. Budući da se organi najčešće uzimaju nekoliko minuta nakon prestanka rada srca, Fowler upozorava da će njezini rezultati potaknuti raspravu o točnom trenutku u kojemu pacijent postaje nepovratno mrtav. „Elementi svijesti mogu kratko potrajati i izvan mjerljive moždane aktivnosti”, upozorila je, pozvavši liječnike i zakonodavce na „veću skromnost i jasnoću” pri definiranju smrti.
Poveznica s ranijim opažanjima
Kardiolozi i neurolozi godinama izvještavaju o povremenim EEG signaturama koje traju 3–5 minuta nakon srčanog zastoja. Sustavna analiza starijih snimaka, uključujući slučajeve tijekom operacija srca, sada potvrđuje da takvi „posljednji bljeskovi” nisu iznimka. Fowlerino istraživanje nadovezuje se na te nalaze, ali produljuje vremenski okvir mogućeg očuvanja svijesti na čak nekoliko desetaka minuta, pa i sati.
Što dalje?
Stručnjaci očekuju da će novi podaci ubrzati reviziju medicinskih protokola, osobito u intenzivnoj i transplantacijskoj medicini. Istodobno, filozofi i teolozi već pozdravljaju studiju kao poticaj za dublje promišljanje granica života i smrti.
Iako znanstvenica naglašava da je riječ o početnim rezultatima i da su potrebna dodatna ispitivanja, poruka je jasna: ono što smo dosad mislili o smrti možda je tek djelić puno složenijeg i sporijeg procesa.