Za gotovo pola milijuna hrvatskih osnovnoškolaca i srednjoškolaca jučer je zazvonilo prvo zvono, no početak nastave ponovno je razotkrio stare probleme.
• Nedovršene škole u Zagrebu – dio objekata još je gradilište, pa su roditelji ogorčeni što grad nije završio radove na vrijeme.
• Manje djece u klupama – u Primorsko-goranskoj županiji 92 prvaša manje nego lani, a u čak 33 dalmatinske područne škole ove godine nema nijednog prvašića. Ukupno je osnovnoškolaca 207 manje nego prošle godine.
• Demografska politika bez glasa – Ministarstvo demografije postoji, ali ministar Ivan Šipić nije se mjesecima pojavio u javnosti niti predstavio nove mjere, dok broj učenika pada iz godine u godinu.
• Novi sadržaji samo za manjinu – Grad Zagreb danas prvi put predstavlja program „Sveobuhvatna seksualna edukacija u lokalnom kontekstu”, inspiriran praksama iz Švedske i talijanske Emilije-Romagne, ali bit će dostupan tek u dijelu škola.
• Umjetna inteligencija kao izborna aktivnost – CARNET je pripremio izvannastavni program „Umjetna inteligencija” za pete i šeste razrede. Djeca će učiti o digitalnom bontonu, lažnim vijestima i etičkoj upotrebi AI-ja, no predmet je izboran i zahvatit će samo mali dio učenika.
• Reforma zapela na otporu sindikata – Vlada gura modularnu nastavu, nastavnici poručuju da škole nisu spremne i najavljuju štrajk ako ovoga mjeseca ne dobiju najavljeno povećanje plaća od 10 %.
• Neriješena sigurnost – nakon prošlogodišnjeg oružanog incidenta u Prečkom, dio škola još nema adekvatne sigurnosne protokole.
Rezultat je da je nova školska godina krenula u gotovo identičnim uvjetima kao prethodna: s manje đaka, infrastrukturnim kašnjenjima, kurikulumima koji ne prate tehnološku stvarnost i otvorenim prijetnjama sindikalnih akcija. Dok politika traži rješenja, učionice se polako prazne.