Nova analiza pokazala je da se u Hrvatskoj trenutačno ne koristi oko 330 tisuća stanova. Već godinama se vodi javna rasprava o stvarnom broju praznih nekretnina i njihovom utjecaju na cijene najma, kupnje i razvoj pojedinih regija.
Prethodno je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine baratalo procjenom od 600 tisuća praznih stanova, oslonjenom na podatke Hrvatske elektroprivrede o godišnjoj potrošnji električne energije u kućanstvima. Nova brojka gotovo prepolavlja taj raniji izračun, što otvara dodatna pitanja o metodologiji i pouzdanosti dosadašnjih podataka.
Rasprava oko točnog broja slobodnih nekretnina ključna je za oblikovanje stambene politike, planiranje infrastrukturnih ulaganja te ublažavanje pritiska na tržištu nekretnina. Preciznije mapiranje područja s velikim udjelom praznih stanova pomoglo bi lokalnim i državnim vlastima da bolje usmjere subvencije, porezne olakšice ili programe poticanja najma i adaptacije.
Dok javnost čeka detaljniju geografsku raščlambu, ostaje vidjeti hoće li ažurirani podaci potaknuti brže donošenje mjera kojima bi se prazni stanovi stavili u funkciju i tako smanjio pritisak na rast cijena stanovanja.