U Kliničkom bolničkom centru Split trenutačno 230 od ukupno 681 specijalista ima važeću dopusnicu za rad izvan matične ustanove. Međutim, od početka 2026. u bolnicu nije stigao nijedan novi zahtjev za produljenje postojećih ni za izdavanje novih dopusnica. Razlog je Uputa Ministarstva zdravstva koja se primjenjuje od 1. siječnja i prvi put uvodi mjerljive kriterije za davanje ili uskraćivanje prava na dopunski rad.
Glavno ograničenje odnosi se na liste čekanja: ako se u određenoj djelatnosti u javnoj ustanovi čeka dulje od 120 dana, liječnik iz tog odjela više ne može obavljati posao kod privatnog poslodavca ili za vlastiti račun. Time resorno ministarstvo želi potaknuti skraćivanje redova u javnom sustavu i podići transparentnost rada liječnika koji istodobno djeluju u privatnom i javnom sektoru.
Bolničko vodstvo trenutačno analizira koliko će specijalista uopće moći zadržati svoje dopusnice. „Nalazimo se u prijelaznom razdoblju provedbe upute, u kojem se rade potrebne analize i predradnje”, poručuju iz KBC-a, podsjećajući da svaka ustanova djeluje u specifičnim, nerijetko ograničenim kadrovskim i prostornim uvjetima.
Ravnatelj KBC-a Split, izv. prof. dr. sc. Krešimir Dolić, smatra da dokument predstavlja nužan iskorak: „Nova Uputa Ministarstva zdravstva predstavlja konkretan iskorak jer jasnije definira pojedine situacije vezane uz dopunski, odnosno dvojni rad liječnika. Smatramo da može pridonijeti transparentnijem i mjerljivijem praćenju učinkovitosti rada zdravstvenih radnika u javnom sustavu.” Posebno ističe najavu snažnijeg povezivanja privatnih ustanova s informatičkim sustavom CEZIH, što vidi kao „važan dodatni alat za povećanje transparentnosti”.
Liječnici kojima dopusnice istječu čekaju jasne signale koliko će stroga biti nova pravila. Bolnica procjenjuje da će potpuna primjena smjernica trajati još nekoliko mjeseci, tijekom kojih će se pratiti stvarno vrijeme čekanja pacijenata i uspoređivati s normama resora. Tek tada će se znati hoće li se trećina splitskih specijalista morati odreći dodatnih prihoda ili će, uz skraćene liste čekanja, i dalje moći raditi privatno.
Bez obzira na konačan rasplet, Ministarstvo upozorava da ciljevi ostaju isti: kraći redovi, veća dostupnost usluga u javnom zdravstvu i jasna evidencija svakog sata liječničkog rada, bilo u bolnici ili privatnoj ordinaciji.