U Židovskoj općini Osijek, u sklopu Mjeseca židovske kulture, povjesničarka filma Maja Vasiljević predstavila je knjigu „Židovi u kinokulturi Hrvatske 1896.–1945.”. Djelo, koje je objavio Profil, prvo je sustavno istraživanje u regiji o ulozi Židova u razvoju domaće kinematografije od prvih filmskih projekcija do kraja Drugog svjetskog rata.
Na promociji je s autoricom razgovarala filmologinja Vesna Perić, dok je koordinatorica programa Nives Beissmann pročitala pismo podrške direktorice Kinematografa Osijek Marijane Bošnjak, koja je bila spriječena doći.
Vasiljević u knjizi analizira Židove kao putujuće prikazivače, vlasnike kinodvorana, producente, glumce, animatore, distributere te filmske kritičare. Istodobno rekonstruira društveni, kulturni i politički kontekst njihova djelovanja i uspoređuje hrvatske primjere s međunarodnim, ponajprije američkim filmom. Autorica se oslanjala na opsežno arhivsko gradivo iz Zagreba, Beograda te niza lokalnih arhiva, uključujući osječki.
Posebnu težinu knjizi daje naglasak na prekidu koji je nastupio holokaustom: mnogi doprinosi izbrisani su iz kolektivnog sjećanja, a djelo nastoji „popuniti praznine” u povijesti hrvatskog filma. Vasiljević se bavi i temama identiteta te društvenog odnosa prema tom naslijeđu.
Čitatelji tako, među ostalim, saznaju da je 1912. u osječkom Gornjem gradu sagrađeno kino Urania prema projektu arhitekta židovskog podrijetla Viktora Axmanna. U ranim je godinama kino prikazivalo jednu večernju projekciju, a nedjeljom i blagdanima čak četiri. Zgradu je koristila i masonska loža „Budnost”, dok je tijekom Prvog svjetskog rata pretvorena u bolnicu.
Program Mjeseca židovske kulture nastavlja se u četvrtak, 18. rujna, u 18 sati, predavanjem „Dva osječka odvjetnika” Attile Čokolića u Knjižnici Muzeja Slavonije.