U prepunom prostoru Kluba knjižare Nova predstavljena je knjiga povjesničara Ivana Mancea „Prvi hrvatski tiskar Broz žakan”, nastavak višegodišnjeg projekta koji je započeo naslovom „Kosinjska tiskara”. Novo izdanje, rezultat 16-godišnjeg arhivskog kopanja, donosi opsežne dokaze da je prvi hrvatski tiskar bio Ambroz Kacitić, rođeni Kosinjanin iz plemena Kolunića, te da je prva hrvatska inkunabula nastala upravo u Kosinju – a ne u Roču, Senju ili Veneciji, kako su to zagovarale ranije teorije.
Mance tvrdi da je otkrio:
• postojanje pavlinskog samostana u Kosinju, gdje se Kacitić – tada 14-godišnjak – zaredio i školovao; • „slijepe otiske” unutar Prvotiska iz 1483. koji otkrivaju Kacitićevo ime, imendane i pavlinsku pripadnost; • političke okolnosti zbog kojih u kolofonu Prvotiska nedostaje podatak o mjestu tiska – prvenstveno sukob Anža Frankopana s kraljem Matijom Korvinom.
„Pavlini su u to doba bili vrh znanosti i umjetnosti – bolji učitelji nisu postojali”, rekao je autor, podsjetivši da je upravo knez Ivan Frankopan organizirao kosinjsku tiskaru i angažirao Kacitića za slagarni posao.
Knjiga u drugom dijelu prati podizanje brončanog spomenika Brozu žakanu ispred kosinjske crkve, projekt koji su Mance i župnik Pero Jurčević realizirali u godinu dana uz pomoć kipara Slavena Miličevića.
Iako je istraživanje dobilo brojne stručne pohvale, Mance priznaje da nailazi i na otpor:
„Dio kolega iz Staroslavenskog instituta te pojedinci iz kulturnih ustanova Roča i Senja drže se starijih interpretacija. Razumijem lokalne interese, ali znanost mora težiti povijesnoj istini”, poručio je.
Autor najavljuje nastavak rada kroz program „Kosinjska tiskara za mlade” kojim planira knjigu plasirati u škole, te kroz udrugu „Ban Dvor” posvećenu daljnjem istraživanju nedovoljno proučenih lokaliteta u Lici.
Prema reakcijama publike i stručnjaka koji su knjigu već uvrstili u stotine knjižnica, čini se da se kosinjska priča ubrzano seli iz margine u središte hrvatske kulturne baštine.